Povjesničar: "Rat u Ukrajini pokazuje kakav će biti svijet"

Sergei SUPINSKY / AFP

Povjesničar Tvrtko Jakovina gostovao je u N1 Newsroomu povodom Dana Europe.

Prvi puta se Dan Europe obilježava i u Ukrajini. Tvrtko Jakovina objašnjava zašto je to važno: “Ono što se dogodilo 9. svibnja 1945. godine ostaje važno za Ukrajince bez obzira kad će rat biti gotov jer je riječ o pobjedi nad fašizmom u kojoj je ogroman broj Ukrajinaca stradao i sudjelovao u pobjedi. Pitanje je što se dogodilo s tom interpretacijom u Moskvi. U Kijevu je taj datum dobio dodatak kojeg gledaju u kontekstu onoga što je nastajalo na europskom kontinentu na inicijativu Roberta Schumana i Jeana Monneta, da zemlje koje ekonomski surađuju, a to su bile Francuska i Nejmačka, neće biti te koje će ponovno ulaziti u ratove”.

Povjesničar ističe da EU i Ursula von der Leyen daju nadu Ukrajincima, ali i da su Ukrajinci ekonomski povezani s Europom.

Ovaj je rat povezao i Poljsku i Ukrajinu. “Veliki broj Ukrajinaca je odlazio već ranije u Poljsku, a Poljaci su investirali i obnavljali objekte u gradovima Ukrajine koji su bili važni za povijest Poljske. Međutim, Poljaci imaju veliki strah od onoga što se može dogoditi iz Rusije i to je jedan od motiva. Mi na ta zbivanja na istoku Ukrajine možemo gledati kao na nešto silno daleko, ali od Lavova do Pule je manja udaljenost nego što je od Lavova do nekih od dijelova istočne Ukrajine. Taj je prostor zbog Hladnoga rata postao udaljeniji nego što je u stvarnosti bio”, kaže Jakovina.

Na pitanje o tome je li rat povezao EU, kaže: “Ovaj rat je bio katalizator za jedan tip politika koji je bio prilično nemiran i koji se ponovno može zaljuljati dogodine na izborima sa vrijednostima koje ne bi bile europske. Imate svijet koji je bojkotirao proslavu 9. svibnja u Moskvi, ali koji nije došao na stranu Ukrajine, ni što se tiče njezinog prava da se obrani, niti priznavanja prava Ukrajine da bude Ukrajina, a ne produženi dio Rusije. Ovaj rat pokazuje kakav će biti svijet. Hoće li priznavati pravo malih i pravo da ne kršimo međunarodne uzuse koji su definirani 1945. godine. Govor kojeg je danas Putin održao je pokazao ono što ja mislim da je Europa jednim dijelom iskoristila, ali trebala bi više iskoristiti. Napad na europske vrijednosti – Putin je spomenuo i obiteljske vrijednosti Zapada – baš zbog toga bi se Europa trebala prebaciti prema svome centru od ekstremnih desnih gledanja”.

Smatra da su esktremne desni pogledi u Europi od početka rata u Ukrajini utišani, ali ranije su imali svoje velike zagovornike. “Ovim je Putin danas prikazao da je ovo rat vrijednosti i da žele nametnuti drugi tip ustroja svijeta. Ukrajina se našla na strani kojoj možda mnogi nisu pripadali, ali sada imaju šansu biti uvučeni u taj krug. Ti procesi su relativno svježi”, kaže Jakovina.

Istraživanje u Njemačkoj pokazuje da građani, posebno mladi, žele da se dan sloma nacističke Njemačke proglasi nacionalnim praznikom. Povjesničar komentira: “Njemačka je jedinstven primjer. Druge zemlje koje su mogle imati jednak tip odgovornosti nisu prošle kroz to. Njemačka je prihvatila svoju odgovornost i oni su se promijenili i zato je bilo moguće da ponovno predsjednik Njemačke zahvali onima koji su ih oslobodili. Trebalo bi se ugledati u Njemačku. To ne znači da morate prestati biti dominantna sila i najmoćnija europska ekonomija, a svejedno se odnositi hladno i kritično prema svojoj prošlosti”.

Na pitanje o tome gdje je tu Hrvatska, povjesničar kaže: “Hrvatska se nije promijenila. 30 godina nastoji odmaknuti te stvari od sebe. Što se tiče HDZ-ove vlasti i medija na koje imaju utjecaj, to se vrlo lako može vidjeti u TV programu. U emitiranju emisija, u podsjećanju na neke od tih ličnosti, pa makar i na partizana Franju Tuđmana ako već nema nijednog drugog koji bi bio pogodan. Ako smo došli do toga da čak ni Savka Dabčević Kučar nije ime oko kojeg bi se mogao naći konsenzus oko imenovanja dvorane u Saboru, i tako dalje, kad smo već došli do te točke. Već i sada vidimo da bitke koje imaju okruglu obljetnicu u BiH gdje je poginulo onoliko Dalmatinaca koliko je gotovo stradalo u Domovinskom ratu – jedna od njih ima za koji tjedan svoju okruglu obljetnicu. Po tome kakav će biti predsjednik Sabora koji će za dva tjedna imati Bleiburg, vidjet ćemo na koji se način tretiraju isto hrvatske žrtve koje su odlazile u partizane i tamo stradali. Po nekima od ličnosti, činilo mi se, recimo kod bivšeg predsjednika Sabora Luke Bebića čiji je otac poginuo na Sutjesci, to je bilo prisutno u javnosti. Toga danas više nema”, zaključuje Jakovina.