Država s 21.000 stanovnika raspoređenih na 500 otoka zabranila je kremu za sunčanje i svakom turistu naplaćuje 100 američkih dolara

Palau je 2009. godine postao prva država na svijetu koja je uspostavila nacionalno utočište za morske pse, zabranivši komercijalni ribolov tih vrsta u svojim vodama. Godine 2015. osnovano je Nacionalno morsko utočište Palaua, kojim je zaštićeno 80 % njegove ekskluzivne gospodarske zone od komercijalnog ribolova, rudarenja i iskorištavanja morskih resursa.

Potom su uslijedile i druge dosad neviđene mjere: Palau Pledge, ekološka obveza utisnuta u putovnice posjetitelja; zabrana krema za sunčanje sa spojevima štetnima za koraljne grebene; te naknada za očuvanje prirode od 100 dolara po turistu, koja vrijedi za sve buduće posjete zemlji.

Globalni primjer očuvanja mora

Palau svoju politiku zaštite okoliša nije gradio samo edukativnim kampanjama. Država je donijela zakonska pravila koja izravno mijenjaju ponašanje turista, kompanija, ribara i gospodarskih subjekata, prenosi Seven Seas Media.

Logika je jednostavna: gospodarstvo Palaua ovisi o zdravlju grebena, morskih pasa, meduza, plaža i morske bioraznolikosti. Ako se ti ekosustavi uruše, to će utjecati na turizam, lokalni ribolov i sam identitet zemlje.

Zbog toga je Palau usvojio rijetku strategiju. Umjesto da čeka da degradacija dosegne točku zatvaranja plaža i grebena, država je odlučila ograničiti proizvode, prakse i aktivnosti prije nego što šteta postane nepovratna.

Krema za sunčanje zabranjena je jer su kemijski spojevi ugrožavali koralje i meduze.

Krema za sunčanje zabranjena zbog zaštite koralja i meduza

Zabrana krema za sunčanje nije donesena simbolično. Povod je bio izvještaj Zaklade za istraživanje koraljnih grebena iz 2017. godine, u kojem su pronađene visoke koncentracije oksibenzona i drugih spojeva iz krema za sunčanje u vodama Jellyfish Lakea (Jezera meduza).

Jezero meduza morsko je jezero na jednom od otoka Palaua, pod zaštitom UNESCO-a i jedna od najposjećenijih turističkih destinacija u zemlji. Dom je milijunima zlatnih meduza koje su tisućama godina evoluirale u izolaciji.

Pronalaženje sastojaka iz krema za sunčanje u vodi i tkivima tih meduza bilo je izravno upozorenje. Turizam je unosio kemikalije u jedan od najosjetljivijih i najjedinstvenijih ekosustava Palaua.

Oksibenzon i oktinoksat povezani s oštećenjem koraljnih grebena

Oksibenzon, prisutan u mnogim konvencionalnim kremama za sunčanje, organizacije za istraživanje grebena identificirale su kao zagađivač okoliša povezan s oštećenjem koralja. Navedeni učinci uključuju promjene DNK, poremećaj rasta polipa i povećan rizik od izbjeljivanja koralja.

Problem je još veći u područjima intenzivnog turizma, gdje tisuće ljudi ulaze u more noseći kremu za sunčanje. Čak i male količine po osobi mogu se akumulirati u lagunama, zaljevima i grebenima s malom izmjenom vode.

Studije navedene u izvornom tekstu procjenjuju da između 6.000 i 14.000 tona krema za sunčanje svake godine završava u oceanima. Na Palauu je lokalna koncentracija u Jellyfish Lakeu učinila ekološki rizik nemogućim za ignoriranje.

Prva država koja je zabranila određene kreme za sunčanje

Palau je 2018. godine donio zakon kojim se zabranjuje proizvodnja i uvoz krema za sunčanje sa sastojcima koji se smatraju štetnima za koraljne grebene. Dana 1. siječnja 2020. postao je prva država na svijetu koja je zabranila prodaju tih proizvoda.

Pravilo uključuje oksibenzon, oktinoksat i još osam spojeva povezanih sa štetom za okoliš. Trgovci koji prekrše pravilo mogu biti kažnjeni s 1.000 američkih dolara, a zabranjeni proizvodi mogu biti oduzeti na ulasku u zemlju.

Ova mjera stavila je Palau ispred mnogo većih i bogatijih država. Poruka je bila jasna: kako bi posjetili morski raj, turisti moraju poštovati uvjete koji održavaju taj ekosustav živim.

Ekološka obveza utisnuta u putovnicu

Tzv. Palau Pledge uveden je 2017. godine i postao obvezan za strane posjetitelje. Pri ulasku u zemlju turist dobiva obećanje koje su napisala djeca Palaua, pozivajući ih da pažljivo istražuju, ponašaju se odgovorno i kreću s poštovanjem prema prirodi.

Tekst se utiskuje izravno u putovnicu, uz ulazni pečat. Time se očuvanje prirode pretvara u osobnu obvezu, a ne samo u obavijest na aerodromu ili turistički znak.

Obećanje je povezano sa Zakonom o edukaciji o odgovornom turizmu iz 2018. godine. To znači da pravila poput zabrane bacanja otpada, zabrane skupljanja morskog života, zabrane sidrenja na koraljima i zabrane korištenja zabranjenih krema za sunčanje imaju pravnu snagu tijekom boravka.

Palau štiti morske pse, dugonge, mante i ugrožene vrste

Nakon uspostave utočišta za morske pse, Palau je proširio zaštitu i na druge ranjive vrste. Popis uključuje dugonge, grbave papagajke, mante i napoleon-ribe.

Te su vrste bile pod velikim pritiskom u susjednim zemljama, uglavnom zbog prekomjernog ribolova, međunarodne trgovine i uništavanja staništa. Njihovom zaštitom Palau je dodatno učvrstio ulogu svojih grebena kao utočišta bioraznolikosti u Pacifiku.

Vode ove države dom su za više od 1.300 vrsta riba i 700 vrsta koralja. Upravo ta raznolikost morskog života predstavlja prirodno bogatstvo koje održava globalni ugled Palaua kao destinacije za ronjenje i očuvanje prirode.

Naknada za zaštitu okoliša

Naknada za očuvanje prirode Pristine Paradise naplaćuje se stranim posjetiteljima pri ulasku u Palau i iznosi 100 američkih dolara.

Posebnost je u tome što naknada vrijedi za sve buduće posjete, a ne samo za jedno putovanje. Turist koji plati pri prvom ulasku može se vratiti više puta bez ponovnog plaćanja iste naknade.

Cilj nije maksimiziranje prihoda po posjetu, nego poticanje kvalitetnijeg turizma s manjim utjecajem na okoliš. Palau preferira posjetitelje koji poznaju pravila, vraćaju se u zemlju i poštuju očuvanje prirode, umjesto brzog, masovnog i destruktivnog turizma.