Rakić: "Ne znam koja bi demokratska zemlja platila milijardu dolara za ulazak u Trumpov Odbor"

Sam Odbor za mir kontroverzna je organizacija, prvotno nastala temeljem Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 2803 kao tijelo zaduženo za nadzor provedbe mirovnog plana u Gazi. No Trump ga je posve podvrgnuo svome autoritetu učinivši ga svojevrsnim zametkom 'paralelnog' UN-a, odnosno "UN-om u sjeni" kako to tijelo nazivaju neki.

Formalno je osnovano na marginama prošlotjednog Gospodarskog foruma u Davosu gdje je američki predsjednik okupio čelnike i predstavnike 19 zemalja koje zasad, uz SAD, čine taj Odbor. Pozivi su, inače, odaslani u šezdesetak zemalja. Osim onih koje su ga prihvatile, neke još razmatraju poziv, neke su ga odbile - Hrvatska je posljednja u nizu - a Kanadi je sam Trump povukao poziv nakon što je kanadski premijer Mark Carney u Davosu održao govor koji mu nije bio po volji.

Hrvatska i još 10 zemalja odbile poziv

Većina zemalja uopće nije pozvana. Primjerice, svim afričkim zemljama izuzev Maroka i Egipta nisu adresirane pozivnice, što se i ne uklapa u proklamirani mirovni karakter Odbora budući da Afrika stalno vrvi kriznim žarištima i područjima oružanih sukoba. No nije pozvana ni Danska, očito zbog konflikta s SAD-om oko Grenlanda. Donekle je iznenadio Trumpov poziv Rusiji da se pridruži Odboru za mir, ali ne i nepozivanje Irana, Sjeverne Koreje i Kube.

Hrvatska se svojom odlukom, doduše nespretno posredovanom odlukom - no to je zbog internog konflikta premijera i predsjednika, svrstala u društvo s još deset europskih zemalja koje su odbile Trumpov poziv. To su Francuska, Njemačka, Irska, Italija, Norveška, Slovačka, Slovenija, Španjolska, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Odbor osnovan zbog Gaze koja se u Povelji i ne spominje

Dugogodišnja vanjskopolitička novinarka i analitičarka Mirjana Rakić kaže da je odluka Hrvatske "dobra, logična i pametna" jer smatra da su mnoge stvari oko Odbora za mir i dalje nejasne.

"Mnogi propituju legalnost odbora koji se djelomično, ali ne u formi u kakvoj je izišla u javnost, oslanja na Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a o mirovnom planu za Gazu. Jedna od točaka te rezolucije bila je osnivanje Odbora za mir koji je trebao olakšati prijelaz vlasti u Palestini da bude administrativno spremna za daljnju provedbu točaka tog mirovnog plana. Ovo što sad stoji u Povelji Odbora za mir ne sadrži ništa od toga, a Gaza se u tom dokumentu gotovo i ne spominje što mnoge navodi na zaključak da se stvara paralelno tijelo UN-u."

Rakić kaže kako je dvojben i način slanja poziva državama da se priključe Odboru za mir, a pogotovo dvojbenom smatra članarinu od milijardu dolara.

"Zanima me koji bi parlament u demokratski izabranoj državi odobrio toliki novac za nešto što uopće nije jasno što sve sadrži i u kojem smjeru ide. Jedino je jasno da bi Trump trebao biti doživotni predsjednik tog tijela. A mir u svijetu kojim bi se taj Odbor bavio toliko je općenita formulacija da bi jedino Elon Musk ili Jeff Bezos mogli uložiti novac. Ili zemlje bogate naftom u kojima je njihov čelnik ujedno i vlasnik sve imovine", ističe.

"Putinu bi vjerojatno odborio odgodu plaćanja"

Iz sadržaja osnivačke Povelje, dodaje ona, teško je razaznati radi li se o međunarodnoj organizaciji ili privatnoj korporaciji.

"Ne znam što je ponukalo zemlje koje su pristupile da to učine, ali mi je potpuno jasno zašto su velike europske zemlje odbile pristupiti nečemu tako netransparentnom. A to što afričke zemlje uopće nisu pozvane, mislim da se može opisati rečenicom iz govora kanadskog premijera u Davosu u kojoj je rekao "ili ste za stolom ili ste na meniju". Za predlagača Odbora očito je cijela Afrika na meniju", kazala je Rakić.

Dodala je i da je ne bi čudilo kada bi Trumpov poziv prihvatio i ruski predsjednik Vladimir Putin.

"Velika je simpatija između Kremlja i Washingtona pa se ne bih čudila da on to prihvati. S tim da bi njemu vjerojatno odobrio odgodu plaćanja, kao na kreditne kartice, jer sumnjam da je Rusija u situaciji da može lako izdvojiti milijardu dolara za neki takav odbor."

Koje zemlje su odlučile, a koje još 'važu'

U Odbor za mir pozvano je šezdesetak država. Uz pozivateljicu SAD, poziv u članstvo dosad je prihvatilo 20 zemalja. Abecednim redom to su: Argentina, Armenija, Azerbajdžan, Bahrein, Bugarska, Indonezija, Jordan, Katar, Kazahstan, Kosovo, Mađarska, Maroko, Mongolija, Pakistan, Paragvaj, Salvador, Saudijska Arabija, Turska, Ujedinjeni Arapski Emirati i Uzbekistan.

Poziv će vjerojatno prihvatiti i Albanija, Bjelorusija, Egipat, Izrael, Kambodža, Kuvajt i Vijetnam.

Poziv još odvaguju Australija, Austrija, Brazil, Cipar, Češka, Finska, Grčka, Indija, Japan, Južna Koreja, Nizozemska, Novi Zeland, Oman, Poljska, Portugal, Rumunjska, Rusija, Singapur, Švicarska, Tajland, Ukrajina i Vatikan.

Uz već spomenutu Dansku, od europskih zemalja poziv u Odbor nisu dobile ni Belgija, sve tri baltičke države, Bosna i Hercegovina, Island, Moldavija, Sjeverna Makedonija i Srbija.