Podaci Europskog laboratorija za opasne oluje pokazuju da je u Hrvatskoj od 1950. do 2020. godine u više navrata zabilježena pojava tornada, piše u subotu Jutarnji list, dva dana nakon razarajuće oluje koja je poharala južne krajeve Češke.

“U Hrvatskoj se tornada uglavnom javljaju duž obale, ali su najčešće slabijeg intenziteta F-0 i F-1. Nekoliko desetaka tornada uočeno je i u ravnicama sjevernih predjela, a bili su do jačine F-2. Najpoznatiji tornado u Hrvatskoj dogodio se 1892. godine kod Novske, a o njemu je pisao Andrija Mohorovičić”, kaže meteorologinje Državnog hidrometeorolološkog zavoda (DHMZ) Tomislava Hojsak.

Kad je riječ o tornadima iz prošlosti, valja napomenuti da je 22. srpnja 1973. zabilježen tornado koji je doslovce pomeo jedan dio Medvednice.

Vrlo slična tornadu je pijavica, atmosferski vrtlog manjeg razmjera i kratkog trajanja koji se najčešće bilježi u ljetnim mjesecima. Mnogi stručnjaci smatraju da su pijavice zapravo tornada koja se događaju na moru.

Koliko i pijavice mogu biti snažne, potvrđuje slučaj kod Bibinja, kada je 1994. pijavica zarotirala trajekt.

Osim pijavica na Jadranu, tornado je ove godine bio i u Posavini, kod Savskog Boka, u Brodsko-posavskoj županiji, no budući da nisu prouzročili materijalnu štetu ili gubitak ljudskih života, u medijima je to prošlo uglavnom nezamijećeno, rekla je Tomislava Hojsak.

“Broj opažanja tornada povećao se u posljednjih nekoliko godina, čemu je najvjerojatniji razlog napredak tehnologije i medijska dostupnost informacija. U slučaju tornada potrebno je skloniti se u čvrstu zidanu građevinu te se odmaknuti od prozora i vrata ili skloniti u podrum ako postoji. Nalazite li se na otvorenome, skloniti se nije moguće, pokušajte naći što nižu točku na terenu i lezite potrbuške”, ističe meteorologinja DHMZ-a Kristina Klemenčić Novinc.

Tomislava Hojsak kaže da su glavni uvjeti za nastanak tornada, topao i vrlo vlažan zrak u nižim slojevima jako nestabilne atmosfere, te specifični dinamički uvjeti kao što su promjena jačine i smjera vjetra po visini koji podržavaju rotaciju unutar već formiranog olujnog oblaka, odnosno superćelije. Tornada se po jačini svrstavaju prema Fujitinoj klasifikaciji – od najslabijih F-0 do najrazornijih F-5, pojasnila je.

Najrazorniji tornado u povijesti zabilježen je u blizini grada Saturia u središnjem Bangladešu 26. travnja 1989., kada je poginulo 1300 ljudi.

Tornada su najbrojnija i najžešća u Velikim ravnicama SAD-a, no javljaju se i u drugim dijelovima svijeta, pa i u Europi. U Europi, prema podacima Europskog laboratorija za opasne oluje (ESSL), u razdoblju od 2010. do 2020. uočeno je 3827 tornada, najviše njih na području od Francuske, preko Njemačke, Poljske te prema Rusiji, a bliže Hrvatskoj u dolini rijeke Po, piše Jutarnji list.