S Instituta Ruđer Bošković stigla je još jedna potvrda da Hrvatskom kruže i mutirani sojevi koronavirusa. Mutaciju koja nalikuje brazilskom soju, otkrio je tim Laboratorija za naprednu genomiku pod vodstvom dr. sc. Olivera Vugreka.
“Imat ćemo konkretne podatke kad sekvenciramo cijeli genom tog uzorka, što će biti za otprilike tjedan dana. Tada ćemo moći zaključiti je li uvezen ili je možda nastao u Hrvatskoj. Za sada nema nekakvih dokaza da je nešto zarazniji ili da uzrokuje teži oblik bolesti”, kazao je Vugrek u četvrtak.
Brazilski slučaj reinfekcije
“Sva tri soja imaju zajedničku mutaciju na proteinu šiljak. Ona je pod povećalom jer je uočena kod pacijenta iz Brazila koji se ponovno inficirao u roku od tri mjeseca”, rekao je Oliver Vugrek i pojasnio:
VEZANA VIJEST
“Analizom cjelokupnog genoma moguće je usporediti s drugim sojevima. Ako je najveća sličnost sa sojem iz Britanije, onda postoji mogućnost da je otamo uvezen.”
Dodaje da se konačni rezultati genoma očekuju idući tjedan.
Pojašnjavajući brazilski slučaj, rekao je: “Taj slučaj objavljen je početkom godine u Brazilu. Zato je ta mutacija toliko zanimljiva. Ima indikacija da je otpornija na cjepiva, to su preliminarni podaci. Zato nam se činilo važno podijeliti informaciju da je među nama. Informiran je HZJZ koji će poduzeti daljnja istraživanja. Osoba je iz Zagreba.”
PCR ne detektira svaki soj
Govoreći o cjepivu, rekao je: “Pitanje je hoće li sve cjepivo biti djelotvorno na nove varijante, a tu je i dijagnostika. PCR dijagnostika temelji se na regiji u viralnom genomu. Ako se to promijeni, moguće je da postojeći PCR neće djelovati. Jučer je objavljeno iz Finske da određeni PCR testovi ne detektiraju svaki soj virusa, zato je važno sekvencirati cijeli genom kako bismo znali koji je predominantni soj u našim krajevima i je li došlo do izmjena.”
Na pitanje sekvencira li Hrvatska dovoljno, rekao je: “Imamo oko 200 uzoraka, to ECDC nam može ustupiti. Trenutno raspolažemo s malim brojem sekvenci. Očekujem da će se to ubrzo organizirati.”
Važnost sekvencioniranja
Istaknuo je da je sekvencioniranje važno. “Znamo da ovaj brzošireći soj u Njemačkoj i Danskoj u svakom trećem pacijentu, brzo se širi. Ta varijanta preuzima dominantnu ulogu. Nije jasno koji je soj kod nas najviše proširen.”
VEZANE VIJESTI
Govoreći o opasnostima sojeva, rekao je: “Zasad nema dokaza da su ti sojevi opasniji, ali se brže šire. Posebno britanska varijanta. Kako će to utjecati na reinfekcije, to treba tek istražiti. Mogućnost bi bila dva cjepiva možda umjesto jednog.”
Može li se usporiti mutacija? “Mutacija će i dalje biti. Trenutno imamo mutacijsku ratu od jednu do dvije mjesečno u virusu. Nisu sve korisne za virus, neke su i štetne pa neće moći dalje inficirati. Pitanje je koliko će se virus moći širiti kad dio populacije bude cijepljen. Znatno će se usporiti širenje, ja mislim, s vremenom će pandemija izgubiti na snazi. Nadam se da će to biti najesen.”
Trenutno je poznato oko tri do četiri tisuće mutacija, dodao je. “Ova od jučer pronađena je neovisno na tri kontinenta, to se još treba istražiti.”
“Ne znam za planove da bi se i kod nas proizvodilo cjepivo. Srbija je navodno u pregovorima s Rusijom, ali ne znam puno o tome”, rekao je odgovarajući na pitanje može li se i kod nas proizvoditi cjepivo.
Treba više ulagati u znanost
U timu ih radi 12, ističe. “Uvijek može biti više ulaganja. To govore i drugi istraživači koji su zbilja dobro financirani. Volio bih da se više izdvaja za istraživanja i da će s novim programom EU i za znanost biti dovoljno sredstava”, zaključio je Vugrek.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!