Superizbornu 2024. godinu, ali i predsjedničke izbore 2025. te druge političke aktualnosti u Newsroomu je komentirao Ivan Rimac s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
“2024. je blizu. Što se tiče aktivnosti političara, kampanja već počela. Službeno ona počinje dva tjedna nakon što se izbori raspišu, no stranke shvaćaju da u tako kratkom roku ne mogu ništa i onda obično godinu dana ranije počnu s nekim aktivnostima koje sliče na kampanju. Oporba se probudi, krenu aktivnije i nastoje zauzeti nekakvu poziciju”, komentirao je Rimac.
“Kolinda Grabar Kitarović imala bi veliku vojsku navijača nogometne reprezentacije”
U medijima se već počelo pisati i o predsjedničkim izborima 2025., da HDZ traži izazivača Zoranu Milanoviću, a među imenima koja se spominju je i ono bivše predsjednice Kolinde Grabar Kitarović. Premijer Andrej Plenković jučer jer nakon Predsjedništva stranke rekao da se o tome uopće nije razgovaralo, da je neki dan bio u Bruxellesu na ručku s bivšom predsjednicom, ali da to nije bila tema.
“Što se tiče izbora, tu je još ispitivanje mišljenja i puštanje nekih probnih pitanja tko bi bio spreman ući u kampanju. Premijer mora računati da će prije toga dobiti parlamentarne izbore. Ako ih ne dobije, onda će njegova pozicija i traženje kandidata biti bitno drugačiji. Moguće da ne bude ni on taj. Ako dobije izbore, sigurno će tražiti osobu koja bi bila subordinirana njemu, što bi predstavljalo derogiranje uloge predsjednika u političkom životu”, rekao je Rimac.
Dodaje da bi se bivša predsjednica mogla uklopiti u to. “I u prvom mandatu je bila svojevrsni projekt Tomislava Karamarka da preuzme političke funkcije u državi. Za kolegu Šimonovića okvirno imam vrlo dobro mišljenje, a predsjednik Sabora Jandroković mislim da svojim djelovanjem u Saboru stječe sve više nesimpatija među glasačima i nisam siguran koliko je on izgledan kandidat. Šimonović ima veliko međunarodno iskustvo i dugu diplomatsku karijeru, sigurno se dobro snalazi unutar vanjskopolitičkih uloga predsjednika. Kolinda Grabar Kitarović isto ima iskustvo, međutim, ona je u svom mandatu imala prilično populistički pristup. Od nje nismo vijdeli neku veliku političku inicijativu. Osim sportskih događaja gdje se redovito pojavljivala.”
No upravo zbog toga bi, smatra Rimac, Grabar Kitarović lakše prodrijela do birača: “Tu bi imala veću podršku, između ostalog veliku vojsku navijača nogometne reprezentacije koji su navikli da je ona tu prisutna i da je jedan od najviđenijih navijača”.
Izobrne jedinice? “Vlada je već krenula putem solomonskog rješenja koje u startu nadograđuje već prethodno loše rješenje”
Što se pak tiče parlamentarnih izbora, prije njih treba riješiti problem izbornih jedinica. Tri su prijedloga – da se poveća broj zastupnika u onim jedinicama koje su podzastupljene (to bi vjerojatno značilo dodatnih 9 saborskih zastupnika) pa prijedlog demografa Pokosa po kojima se neke jedinice, odnosno županije spajaju te prijedlog GONG-a da se odbaci ideja jednakih jedinica po broju zastupnika i da one prate prirodne granice županija.
“Vlada je već krenula putem solomonskog rješenja koje u startu nadograđuje već prethodno loše rješenje. Ovaj sadašnji pristup, da imamo izborne jedinice s jednakim brojem kandidata je napravio karikaturalne izborne jedinice koje se ne mogu nikako povezati. Sad se radi drugo, gdje se selo po selo sele iz jedne u drugu izbornu jedinicu da bi se napravio isti model koji je, koliko vidim, karikaturalniji”, rekao je Rimac.
On predlaže da svaka županija bude jedna jedinica. “I neka ima dva zastupnika, ali da barem jedinica zna tko su im zastupnici i na koga da upiru prstom ako se ne brine o njihovom prostoru. Mi smo navikli na županije i imaju neke ovlasti, međutim, mislim da je tu u prvom redu prisutan strah da bi rasipanje na 20 izbornih jedinica za stranke predstavljalo veliki problem jer bi se trebali više koncentrirati lokalno.”
Za stranke je, kaže, najjednostavnije da se samo poveća broj zastupnika u pojedinim postojećim jedinicima. “Znali bi prethodne rezultate, ne bi trebali previše kalkulirati. Bilo koji drugi prijedlog koji remeti sadašnje prostorne granice bi za sve stranke predstavljao izazov i neizvjesnost.”
Rimac je komentirao i komunikaciju premijera Plenkovića o “curenju informacija”. U 15 dana je od izjave da je to demokracija i da se neke stvari doznaju došao do toga da su “poruke AP” politički problem koji više neće trpjeti.
“Očito je broj poruka u javnosti i afere koje su se pojavile na neki način, neću reći da su prelile čašu, ona je bitno ranije prolivena, doveo do toga Andrej Plenković smatra da je pritisak na njega i povezivanje s raznim aferama postalo preveliko. Dosad je redovito uklanjao ljude koji su bili otkriveni ili ušli u neke radnje koje su gonjene po službenoj dužnosti. Nikad se to nije doticalo njega. Ovaj put su poruke bitno pojačale pritisak na njega i javnost je visoko zainteresirana. Rješenje da se zabrani protok informacija je opasno za demokraciju i opasno za medije. Građani imaju pravo znati što se događa u sustavu jer, na kraju krajeva, oni financiraju taj sustav”, rekao je Rimac.
Osvrnuo se i na ponašanje Hrvoja Zekanovića, najnovijeg člana vladajuće većine, u Saboru.
“Zekanović sigurno ima dobru komunikaciju sa sjedištem HDZ-a kad treba opstruirati rad kojeg odbora ili raspravu u Saboru. Uspio je opstruirati mnogo postupaka koji su mogli ići na štetu Plenkovića. Ono što je sigurno, Zekanović šteti ugledu politike u javnosti. Malo tko više želi slušati takve replike i pratiti takva ponašanja u Saboru”, mišljenja je Rimac.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare