Zlata Đurđević: Kao profesori smo se dužni angažirati u formiranju javnih politika, a praktički mi je zabranjen pristup radnim skupinama

Govoreći o izboru ustavnih sudaca, Đurđević je naglasila da bi se trebalo raspravljati o njihovoj neovisnosti, integritetu i znanju, trebalo bi se raspravljati jesu li dovoljno stručni i imaju li znanje koje je potrebno imati na Ustavnom sudu. Kod nas je toga, kaže, nedostajalo. Imamo imena tri kandidata, ali o tome se nije raspravljalo. "A priori se uzelo za dva kandidata da su stručni, premijer tvrdi da su stručni i najbolji. S druge strane, iako je HDZ-ova većina predložila trećeg suca, Gorana Selaneca, već ide kritika od strane premijera prema njemu. Rekao je da je on pristran, to je proizlazilo iz onog njegovog neprimjerenog komentara o tome kako on donosi odluke", naglasila je.

Đurđević je dodala da je oz svega toga dvojbeno kako se kod nas predlažu suci. "Oni ne trebaju biti neovisni, nepristrani. Dovoljno je da postoji politička trgovina ispod stola", naglasila je. Sad se, kaže, po prvi put govori o imenima, a prije se samo dogovaralo. "Tu sad postoje različite kombinacije, mislim da se kod nas treba raspravljati javno i da tome služe intervjui koji postoje. Iako smo 2010. uveli dvotrećinsku većinu upravo iz razloga da se ukloni politička dominacija vladajuće stranke, da politika ne bira po svojim kriterijima već po izvrsnosti. Do predzadnjih se izbora pokazalo da to nije tako, nego da dvije stranke dogovore imena", rekla je.

Istaknula je da je vladajuća većina sve do ovog sastava imala većinu za donošenje svih odluka. Smatra da je presedan da je prijedlog o kandidatima na Odboru za Ustav donesen običnom većinom, iako se zna da u Saboru treba dvotrećinska većina. "Očigledno je da se ovdje radilo o političkom pritisku na oporbu i ono što je premijer cijelo vrijeme najavljivao da će proći predsjednica Vrhovnog suda ako budu izglasana njihova dva suca", pojasnila je.

U razvijenim demokracijama, kaže, većina u Saboru izglasava i da zastupnici nisu slobodni glasati po vlastitom nahođenju, već postoji stranačka sprega. Ali, dodaje, tu postoje kontrolni mehanizmi, baš kao što su Odbori u kojima sudjeluje i vodi ih oporba te neovisni stručnjaci. "Tu nastaje problem da stručnjaci nemaju dovoljno vremena da iskažu što imaju, saborski zastupnici koji nisu članovi Odbora imaju jednaku minutažu za govor kao i oni koji su članovi, često budu optužbe pristranosti. Drugi izvor kontrole su izvješća u kojima se ukazuje na brojne probleme u našem društvu i temeljnim ljudskim pravima, koji već tri godine nisu bili pred Saborom. To je otklanjanje zakonodavne kontrole nad izvršnom vlasti koji se kod nas prihvaća zdravo za gotovo", rekla je.

Đurđević nije članica SDP-a, ali vodi njihov Savjet za pravosuđe. Neovisne stručnjake koji pomažu nekoj stranci se diskreditira, a Đurđević navodi da joj se to događalo još otkako ju je predsjednik Zoran Milanović predložio za čelnicu Vrhovnog suda. "Mi smo profesori, od nas se traži stručnost i sudjelovanje u javnoj politici. Naravno da moramo biti neovisni u odnosu na svoje znanje, ali to ne znači da moramo biti neovisni od politike. Ono kome pripada neovisnost su suci, a kod nas imamo slučajeve da suci prekidaju svoj mandat i postaju pomoćnici državnih tajnika ili pomoćnici ministra, a onda se vraćaju na svoju dužnost. I to nije sporno. Osobe koje bi apsolutno trebale biti izvan izvršne vlasti. To je grana vlasti koja mora biti neovisna od zakonodavne i izvršne vlasti. A profesori su dužni se angažirati svojim znanjem u formiranju javnih politika, bez obzira na strani vlade ili oporbe. Od prije par godina mi je na određeni način zabranjen pristup radnim skupinama", poručila je.

Đurđević je dodala da profesori trebaju sudjelovati u javnom diskursu. "Dok god vi niste član stranke, postoji neka stranačka stega, a postoji i vaša vlastita savjest i pitanje je koliko će netko prostati biti u stranačkoj hijerarhiji. Tad se ne može diskreditirati vaša neovisnost", naglasila je.

Poručila je da smo po prvi put u kriznoj situaciji jer će se možda dogoditi da će se možda morati prisilili suci unutar Ustavnog suda da surađuju da donesu odluke sukladne Ustavu i zakonu. "Ključno je sada pitanje poslovnika, kako može funkcionirati taj Ustavni sud", pojasnila je. Trenutno je, naglasila je, na snazi poslovnik koji je donesen u vrijeme kad je Ustavni sud biran običnom većinom, ne dvotrećinskom, a za njegovu promjenu je potrebno devet glasova.