Znate li koliko je skloništa u Hrvatskoj, gdje su i koliko ljudi u njih stane? Donosimo popis...

U Izvješću o obavljenim revizijama učinkovitosti upravljanja i korištenja skloništa za građane, koji je izradio Državni ured za reviziju, ističe se da osim javnih skloništa u vlasništvu gradova ili kojima upravljaju gradovi, postoje i ona u stambenim i poslovnim zgradama u vlasništvu ili nadležnosti pravnih i fizičkih osoba te drugi objekti za sklanjanje ljudi.

Prema podacima prikupljenima u rujnu 2023. godine (a današnje stanje vjerojatno je nepromijenjeno) u Hrvatskoj postojalo je ukupno 2.040 skloništa za građane s kapacitetom za 367.965 osoba, odnosno 9,5 posto ukupnog stanovništva.

U jednoj županiji samo jedno sklonište

Podaci po županijama o broju skloništa u odnosu na broj stanovnika kazuju da je najveći udio stanovništva moguće skloniti u skloništa u Istarskoj županiji - 31,7 posto, potom u Gradu Zagrebu gdje u skloništima ima mjesta za 22,3 posto stanovnika te u Primorsko-goranskoj županiji gdje se u javna skloništa može skloniti 11,8 posto tamošnjeg stanovništva.

Najmanje je skloništa u Virovitičko-podravskoj županiji - tek jedno, kapaciteta stotinu osoba ili 0,1 posto stanovnika te županije.

Mali broj skloništa je i u Ličko-senjskoj županiji (osam), Međimurskoj (devet) te Šibensko-kninskoj (10).

Nijedno sklonište na svom području nema čak 50 gradova i 405 općina.

Revizijom su posebno bila obuhvaćena skloništa u 14 najvećih gradova.

U izvješću stoji da su skloništa u sedam gradova - Karlovcu, Osijeku, Puli, Rijeci, Varaždinu, Zagrebu i Zaprešiću ocijenjena učinkovitima, ali uz potrebna određena poboljšanja, dok su u preostalih sedam gradova - Bjelovaru, Dubrovniku, Koprivnici, Slavonskom Brodu, Splitu, Velikoj Gorici i Zadru ocijenjena djelomično učinkovitima.

U Zagrebu se može skloniti 168.122 ljudi

Na područjima tih 14 gradova ukupno je 1.637 skloništa s ukupnim kapacitetom 304.033 osobe. Od toga su 476 skloništa kojima upravljaju gradovi, a 170 su ih gradovi dali na korištenje.

U Zagrebu je 1.041 sklonište s kapacitetom za 168.122 osobe. U Rijeci je 168 skloništa, u Splitu 122, u Puli 60, u Zadru 49, a u Osijeku su 32.

U Zagrebu su, primjerice, 84 skloništa kojima upravlja Grad.

Međutim, prema nalazu Državne revizije, od toga je u čistom vlasništvu Grada jedanaest skloništa, dok su 72 skloništa u predmnijevanom vlasništvu, odnosno nisu riješeni imovinsko-pravni odnosi na njima, dok je jedno u suvlasništvu Grada i države. Od ostalih skloništa u Zagrebu, 667 ih je u stambenim zgradama, 156 u zgradama javnih ustanova, a 134 u objektima trgovačkih društava.

Detaljno pregledati, zamijeniti dotrajalo...

U izvješću se ističe kako je revizijom utvrđena potreba poduzimanja aktivnosti kako bi se stvorili preduvjeti za uspostavu učinkovitijeg upravljanja i održavanja javnim skloništima u nadležnosti jedinica lokalne samouprave te drugim skloništima za koje nadležnost upravljanja nije normativno jasno uređena.

Među ostalim se navodi da treba "provesti detaljni pregled i kontrolu javnih skloništa u vlasništvu i suvlasništvu gradova radi provjere ispravnosti i dotrajalosti postojeće opreme i instalacija te procjene potreba tekućeg održavanja". Također, da na mrežnim stranicama gradova treba "objavljivati informacije o skloništima i aktivnostima koje se provode u sustavu civilne zaštite za ostvarivanje zaštite i spašavanja građana u slučajevima velikih nesreća i katastrofa te u otklanjanju posljedica terorizma i ratnih razaranja".

U 20 godina 65 novih javnih skloništa

U zaključku izvješća stoji kako se potreba za uvidom u stanje javnih i drugih skloništa javila zbog povećanog interesa javnosti nakon početka rata u Ukrajini.

Navodi se i podatak da je 2005. godine u Hrvatskoj bilo ukupno 1.975 izgrađenih skloništa u kojima se moglo skloniti 356.536 osoba. To znači da je u proteklih 20 godina izgrađeno ili uređeno 65 skloništa, a da je njihov ukupan kapacitet povećan toliko da sada može primiti 11.429 osoba više.

Finska ima skloništa za sve stanovnike

Kao primjer dobre prakse Ured za državnu reviziju navodi Finsku koja uz Švicarsku, ima najviše izgrađenih skloništa u Europi.

"Republika Finska je zbog mogućeg rizika od ratnog sukoba sa susjednom Ruskom Federacijom, ali i izgubljenog dijela teritorija tijekom Drugog svjetskog rata, u proteklih nekoliko desetljeća razvila sustav javnih skloništa u kojima može prihvatiti više od 4,5 milijuna građana od ukupno 5,6 milijuna, a prema potrebi se u skloništima može smjestiti i cjelokupno stanovništvo Republike Finske. Prema finskim zakonima, svaka građevina veća od 1000 četvornih metara mora imati sklonište", navodi se.