Endometrioza je iscrpljujuća bolest koja u svijetu pogađa 10 posto žena. Ovo stanje može imati izrazito negativne posljedice na kvalitetu života, a često izaziva simptome poput kronične boli, iscrpljenosti i boli tijekom spolnih odnosa.
Usprkos činjenici da endometrioza nije rijetka bolest, većina žena u Velikoj Britaniji dijagnozu dobije u prosjeku tek 7 i pol godina nakon pojave simptoma. Ne samo da one godinama ne mogu dobiti potrebno liječenje, već postoji i rizik da će patiti od još većih zdravstvenih problema. Neliječenje endometrioze može dovesti do oštećenja organa (uključujući maternicu i crijeva), ali i neplodnosti, piše Science Alert.
Trenutno ne postoji lijek za endometriozu. Razlog za to može biti kompleksnost ove bolesti koja utječe na mnoge dijelove tijela, što znači da istraživači još uvijek ne razumiju sve uzroke te bolesti.
U posljednjih nekoliko godina niz provedenih studija pokazao je da endometrioza utječe i na imunološki sustav. Još uvijek je nejasno izaziva li imunološki sustav endometriozu ili ona na njega tek utječe. Istraživanje ove veze moglo bi s vremenom rezultirati boljim terapijama za ovo stanje.
Upale i imunitet
Kako bismo bolje shvatili način na koji su endometrioza i imunološki sustav povezani, važno je shvatiti proces upale.
Upala je ključna karakteristika rada našeg imunološkog sustava. Kada tijelo otkrije štetni patogen, poput virusa ili bakterije, aktivira se imunološki sustav. Tijelo počne izlučivati posebne proteine, citokine, koji imunološkim stanicama daju upute što činiti.
Simptomi koje primjećujemo tijekom upale ovise o razlogu zbog kojeg su stanice mobilizirane.
Na primjer, ako je upala izazvana time što smo porezali prst, područje oko ozljede postat će crveno, vruće na dodir i nateknuto: Naš imunološki sustav u tom se trenutku bori protiv patogena i popravlja štetu. Ako je upala izazvana virusom, simptomi će podsjećati na gripu – dobit ćemo visoku temperaturu.
Upala je većinom kratkotrajan proces, no ponekad imunološki sustav pogriješi i tijelo nastavlja slati stanice i citokine čak i kada prijetnje više nema. Primjer toga su autoimune bolesti poput reumatoidnog artritisa, u kojem imunološki sustav nastavlja napadati što rezultira dugoročnom upalom zglobova.
Upala je također i normalna karakteristika menstrualnog ciklusa.
Normalni menstrualni ciklus sastoji se od dvije faze: folikularne (od prvog dana mjesečnice do ovulacije) i lutealne (od ovulacije do početka mjesečnice). Većina upalnih procesa tijekom ciklusa odvija se u maternici, no promjene se mogu odvijati po cijelom tijelu. Tijekom folikularne faze tijelom cirkuliraju više razine hormona estrogena. Estrogen stimulira ovojnicu maternice da se zadeblja u pripremi za oplođeni embrij.
Neke imunološke stanice imaju posebne receptore koji prepoznaju estrogen, što dovodi do imunološke reakcije. To tijelo priprema na borbu protiv stranih tijela kako bi ono bilo zdravo za eventualnu trudnoću ako do nje dođe. Žene su tako manje podložne zarazama tijekom folikularne faze. Ipak, žene koje pate od autoimunih bolesti u ovom stadiju primjećuju više simptoma.
Kako tijelo ne bi odbilo oplođenu jajnu stanicu, imunološki sustav opada tijekom lutealne faze, što povećava rizik od zaraze, a simptomi autoimunih bolesti slabe.
Endometrioza i imunitet
Istraživanjima je otkriveno nekoliko promjena u imunološkom sustavu ljudi koji pate od endometrioze.
Jedna studija otkrila je da pacijentice koje pate od endometrioze imaju više razine upale (kao i proteina citokina). Istraživanja su također pokazala da je u žena koje pate od endometrioze funkcija imunoloških stanica poremećena, konkretno imunoloških stanica koje se nazivaju prirodnim ubojicama.
Ove stanice imaju ključnu ulogu u borbi protiv virusa i tumora, no istraživanja pokazuju da one funkcioniraju slabije u ljudi koji pate od endometrioze. Ovojnica maternice pacijentica s endometriozom proizvodi višak molekula koje privlače druge imunološke stanice, što pogoršava upalu.
Nije sigurno izazivaju li promjene u funkcioniranju imunološkog sustava endometriozu ili je to tek simptom bolesti.
Ipak, disfunkcija imunološkog sustava može objasniti zašto se sumnja da postoji povezanost između ljudi koji pate od endometrioze i autoimunih poremećaja poput lupusa, reumatoidnog artritisa i upalne bolesti crijeva.
Povišene razine upale također znače da će žene koje pate od endometrioze vjerojatnije imati gore simptome tijekom zaraza. Istraživanja su otkrila da pacijentice s endometriozom imaju gore simptome covida-19 u odnosu na one koji ne pate od tog stanja. Koronavirus može pogoršati i simptome endometrioze, pogotovo bolove u zdjelici, depresiju, iscrpljenost i gastrointestinalne probleme.
Nedavna studija otkrila je da je 22 posto vjerojatnije da će žene s endometriozom patiti od takozvanog dugog covida i da će simptomi tog stanja u njih trajati dulje.
Trenutno je još uvijek nejasno na koji točno način je imunološki sustav povezan s endometriozom, ali daljnja istraživanja o toj vezi mogla bi biti ključna u razvoju boljih terapija, ili čak i lijeka, za ovo ozbiljno stanje.
U istaživanja u ovu bolest još uvijek se ne ulaže ni izbliza dovoljno sredstava, a vrijeme čekanja na dijagnozu daleko je dulje od prosjeka za druga kronična stanja poput astme ili dijabetesa.
Jasno je da istraživanja endometrioze moraju postati veći prioritet kako bi milijuni žena koje pate od ovog bolnog stanja mogle dobiti kvalitetniju liječničku skrb.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!