Hrvatski onkolozi otkrivaju kako se štite od raka – poslušajte njihove savjete

Zdravlje 05. tra 202207:19
bolnica, hospitalizacija, doktor, pacijenti, bolnički krevet
Izvor: Unsplash/Ilustracija

Svaki će liječnik onkolog naglasiti kako je ranootkriven rak često i izlječiv rak pa čak kada su i oni najzloćudniji tumori posrijedi.

U idealnim uvjetima smrtnost bi se mogla smanjiti i za 90 %. Ako znamo da bi se čak 40% karcinoma moglo prevenirati usvajanjem zdravih životnih navika, a ostatak rano otkriti, onda ova brojka od 90% i nije tako nedostižna.

Faktori rizika

Faktori rizika za razvoj raka su brojni, a specijalistica onkologije i radioterapije, dr. med Ilona Sušac navodi najpoznatije: „U duhanskom dimu postoji više od 4000 štetnih sastojaka od kojih mnogi mogu potaknuti malignu promjenu. Najugroženiji su svakako respiratorni organi, ali svi organi u tijelu pogođeni su djelovanjem štetnih kemikalija iz duhanskog dima. I rak vrata maternice kod žena usko se povezuje s pušenjem. Umjetne boje i aditivi u hrani, boje koje se koriste u tekstilnoj industriji snažno utječu na nastanak raka u mokraćnom sustavu, počevši od bubrega do mjehura i mokraćnih cijevi. Osobito su opasne anilinske boje tamnih nijansi. Možete zamisliti kako je radnicima u trgovinama u velikim trgovačkim centrima gdje se prodaje na tone takve odjeće i obuće.“

Tu je i problem globalizacije, pretjerane industrijalizacije, urbanizacije, ubrzanog ritma življenja, ali i socijalni te ekonomski problemi koji čine čovjeka, s jedne strane, pretjerano izloženim svekolikim štetnim čimbenicima na koje ne može utjecati sam, a s druge strane oslabljuje njegov imunosni sustav koji je ključan čimbenik u obrani organizma od svih bolesti, pa tako i onkoloških, piše Ordinacija.hr.

COVID je dodatno otežao situaciju

Prema procjenama stručnjaka prije godinu dana je u Hrvatskoj postojalo ukupno 170.000 onkoloških bolesnika, a situacija je posebno teška u doba COVID-19 koji je unio dodatnu zabrinutost o kontinuitetu onkološke skrbi i uzrokovao slabiji odaziv na rano otkrivanje raka. Prema podacima koje je objavila European Cancer Organisation (Europska organizacija za borbu protiv raka), gotovo milijun slučajeva raka u Europi nije dijagnosticirano zbog virusa Covid-19. Prikupljeni podaci ukazuju na ozbiljnost situacije pa se i procjenjuje i da u Europi nije odrađeno 100 milijuna pregleda za rano otkrivanje raka tijekom pandemije, što je dovelo do dijagnoza u kasnijim stadijima bolesti i smanjenja sveukupnog broja preživjelih, a isto tako jedna do dvije osobe s mogućim simptomima raka nije žurno poslana na dijagnostički pregled te da svaki peti pacijent oboljeli od raka u Europi još uvijek ne prima potrebnu kiruršku terapiju ili kemoterapiju.

I bez ovog teksta smo do danas morali naučiti da smo sami uvelike odgovorni za zaštitu zdravlja i prevenciju razvoja zloćudnih bolesti, ali ako i dalje odmahujete rukom kada vam netko kaže da biste u život trebali uvesti nove, zdrave navike i njih se pridržavati, vjerujemo da će vas priče onkologa koji najbolje znaju kako čuvati zdravlje ipak potaknuti na promjene.

“Preporučujem izbjegavati jasno štetne namirnice”

Dr.sc. Davor Kust, dr.med. spec. onkologije, osnivač Poliklinike Anova nudi svoje savjete kako se zaštiti od raka.

“Raznovrsna i nutritivno kvalitetna prehrana svakako je jedan od temelja zdravog života, te je poznato kako ona može imati značajan utjecaj na prevenciju čitavog niza bolesti današnjice, osobito dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti. Kada govorimo o malignim bolestima, brojna su istraživanja proučavala utjecaj različitih oblika prehrane na prevenciju ili liječenje raka. Međutim, i dalje nemamo u potpunosti jasna saznanja što bi točno zdrava prehrana značila u prevenciji raka i koje bi točno namirnice uključivala. Naime, teško je objektivno proučavati učinke prehrane na rak jer ishrana svake osobe uključuje hranu koja može zaštititi od raka i hranu koja može povećati rizik od raka. Također, u istraživanjima je teško precizno pratiti što osobe jedu tijekom dužeg vremenskog razdoblja. Navedeno može objasniti zašto studije imaju različite rezultate o utjecaju prehrane na rizik od raka. Primjerice, neka istraživanja su pokazala da prehrana bogata mastima, životinjskim proteinima, kalorijama i crvenim mesom povećava rizik od raka debelog crijeva, ali druge studije to nisu pokazale. Ipak, neka saznanja imamo. Pokazano je kako je pretilost kao takva značajan rizični faktor za razvoj više vrsta raka, poput raka tijela maternice (endometrija) i dojke. Za sebe mogu reći da pokušavam jesti raznovrsno i naravno, koliko je moguće koristiti provjerene namirnice. Moja sreća je da volim sve vrste povrća te ga u pravilu jedem svakodnevno ili kao prilog ili međuobrok. Pritom izbjegavam ukiseljeno povrće, koje se smatra štetnim. Povrće je inače odličan izbor i za osobe koje žele smršaviti, jer ima visoku nutritivnu, a relativno nisku kalorijsku vrijednost. Ljudi koji su na dijetama znaju reći da su kada jedu manje mesa i ugljikohidrata stalno gladni, no često je razlog u tome da jednostavno trebaju količinski jesti više. Pola tanjura mesa i pola tanjura povrća kalorijski nije jednako, te je potrebno pojesti veću količinu hrane kako bi se postigla sitost. Konzumiram i dosta mlijeka i mliječnih proizvoda koji obiluju kalcijem i proteinima, s tim da se trudim koristiti namirnice s nižim udjelom ugljikohidrata. Nisam veliki ljubitelj mesa pa ga jedem umjereno. Nažalost, svjesni smo da je današnja hrana u velikoj mjeri zagađena štetnim tvarima, kao što su pesticidi, teški metali, aditivi i razne kemijske tvari kojima se omogućava brza i masovna proizvodnja. Zbog toga je ponekad upitna i nutritivna vrijednost namirnica koje se tradicionalno smatraju zdravima. Primjerice, jedna cvjetača koja raste kraj autoceste, bez obzira na način uzgoja bez dodataka nekih štetnih tvari opet ima upitan učinak na naš organizam, a pitanje je koliko zaista znamo i možemo znati o porijeklu svake namirnice. Zatim, određene vrste ribe nije poželjno konzumirati prečesto zbog visokog udjela teških metala i plastike. Primjeri su brojni. Smatram da u svemu ipak treba pokušati postići neku ravnotežu- jesti raznovrsno jer tako sprečavamo gomilanje određene štetne supstance koja možda postoji u namirnici koju često konzumiramo. Naravno, preporučujem izbjegavati jasno štetne namirnice kao što su alkohol, one s visokim udjelom šećera i štetnih masnoća, te nikako ne zaboraviti i na tjelesnu aktivnost!”, piše Ordinacija.hr.

Komentari

Vaš komentar