Kašalj je automatski, prirodni refleks koji pomaže iz dišnih putova izbaciti sekret, strane čestice ili mikroorganizme. Nastaje nadražajem receptora za kašalj koji se nalaze u sluznici ždrijela, grkljana, dušnika i bronhija. Čest uzrok kašlja su virusne ili bakterijske infekcije, ali može biti posljedica brojnih drugih bolesti i stanja, navodi za portal N1 prof. dr. sc. Sanja Šarac, pulmolog.
Dužina trajanja kašlja uglavnom ovisi o uzroku pa tako akutni kašalj traje kraće od tri tjedna, dodaje.
“Infekcije kao što su prehlada, sinusitis ili upala pluća najčešći su uzroci akutnog kašlja. Subakutni kašalj traje između tri i osam tjedana nakon što prehlada ili infekcija nestane. Kronični kašalj traje duže od osam tjedana. Uzroci kroničnog (dugotrajnog) kašlja su alergije, kronični sinusitis, astma, kronična opstruktivna bolest pluća, intersticijska bolest pluća, gastroezofagealna refluksna bolest (GERB) i uzimanje nekih lijekova za srce (ACE inhibitori)”, kaže dr Šarac.
Sve nabrojane bolesti i stanja su u porastu posljednih godina kao posljedica suvremenog načina života, pušenja i zagađenja zraka.
“Kašalj je obrambeni mehanizam dišnih putova i on je kao takav koristan. Međutim, kašalj može biti uzrokovan ozbiljnim bolestima kao što su tumori pluća, medijastinuma (sredoprsje), fibroza pluća i tuberkuloza. Ako postoji neobjašnjiv, uporan kašalj koji ne prestaje ili se javi iskašljavanje krvi ili obojani sekret, trebalo bi posjetiti odabranog liječnika. On će predložiti dodatnu dijagnostiku i po potrebi specijalističke preglede kako bi se što prije pronašao uzrok i počelo liječenje”, navodi dr. Šarac.
Utjecaj na srce
Kako kaže, uporan i dugotrajan kašalj može utjecati na srce na dva načina. Prvi način je uslijed povećanja tlaka u prsnom košu što ima za posljedicu poremećaj hemodinamike i protoka krvi kroz srce. Drugi način je utjecaj na elektrofiziologiju srca što uzrokuje aritmije, dovodi do ubrzanog rada srca, “preskakanja” i “lupanja” srca.
Osim navedenih posljedica i infektivni agensi (prije svega virusi), koji su već doveli do respiratorne infekcije, mogu uzrokovati upalu srčanog mišića (miokarditis) ili srčane vrećice (perikarditis) koji, kako naglašava doktorica, ako ne budu prepoznati i odgovarajuće liječeni, mogu dovesti do trajnih posljedica.
Kada je neužno obratiti se liječniku?
– ako se kašalj često javlja ili traje duže od tri tjedna
– kad ga prati gušenje i/ili zviždanje u prsima
– kašalj praćen bolovima u prsima
– ako je praćen iskašljavanjem krvi ili smećkasto-zelenim sekretom
– ako ga prati gubitak tjelesne težine, malaksalost i zamaranje
Liječenje dugotrajnog kašlja
“Kronični kašalj uvijek ima uzrok koji je potrebno dijagnosticirati. Jedan pacijent može imati i više uzroka istovremeno. Liječenje kroničnog kašlja zahtijeva poznavanje mogućih uzroka kašlja i širokog dijapazona terapijskih mogućnosti. Od dijagnostičkih metoda potrebno je odraditi ORL pregled, pregled pulmologa, radiografiju pluća, analize krvi, od osnovnih do imunoloških. Ponekad to nije dovoljno za postavljanje dijagnoze pa je potreban i CT pluća, traheobronhoskopija, ezofago-gastro-duodenoskopija i dr.”, kaže dr. Šarac.
Kako dodaje, postoji veliki broj preparata na biljnoj bazi i lijekova koji pomažu u smirivanju suhog (nadražajnog) kašlja i za olakšavanje iskašljavanja. Lijekove ne bi trebalo samoinicijativno koristiti duže vrijeme bez konzultacije stručne osobe jer mogu biti štetni, a također mogu maskirati kliničku sliku bolesti koja je uzrok dugotrajnog kašlja, naglašava doktorica.
Dehidriran organizam podložniji infekcijama
“Svakodnevno izlaganje stresnim situacijama, ubrzan stil života, nezdrava prehrana, umor, nedostatak sna i nedovoljna fizička aktivnost samo su neki od uzročnika pada općeg imuniteta organizma. Male promjene u načinu prehrane i svakodnevnim aktivnostima mogu značajno utjecati na poboljšanje imunološkog sustava i cjelokupnog zdravlja organizma. Danas je rasprostranjeno konzumiranje industrijskih slatkiša, grickalica, sokova, brze hrane koja ne sadrži nikakve vitamine, vlakna ni hranjive tvari potrebne organizmu. Ova hrana je puna konzervanasa, umjetnih boja i zaslađivača koje su štetne za naše zdravlje”, ističe doktorica.
Kako je dodala, uvođenjem u prehranu prirodnih, neobrađenih namirnica – voća, povrća, žitarica, proteina i zdravih masti – učinit ćemo naše zdravlje i imunitet boljim i snažnijim. Važno je, naglašava, unositi i dovoljnu količinu vode.
Dehidrirani organizam je podložniji infekcijama, a za dobro zdravlje odrasla bi osoba trebala unijeti između 2 i 2,5 l vode na dan.
“Fizička aktivnost je bitan faktor zdravlja zbog čega se preporučuje dnevni minimum od pola sata šetnje na svježem zraku. Redovno kretanje pomaže i održavanju optimalne tjelesne težine. Preporučuje se spavanje između sedam i osam sati dnevno. Cigarete i alkoholna pića trebalo bi potpuno izbaciti iz upotrebe, izlaganje stresu izbjegavati koliko je moguće”, zaključuje dr. Šarac.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!