Predsjednik udruge Hrvatski izvoznici Darinko Bago u razgovoru za N1 s novinarom Ivanom Hrstićem osvrnuo se na (ne)iskorištenost sredstava iz europskih fondova te rast BDP-a i izvoza, ali i očekivano kritizirao stavove HNB-a i HUB-a označivši ih kao sukrivce za odlazak brojnih hrvatskih državljana, pogotovo onih mladih, iz Hrvatske.
Vidjeli smo i čuli koliko se mnogo novca može izvući iz europskih fondova, no to je samo djelić one ukupne svote koja je Hrvatskoj na raspolaganju. Koliko smo doista sposobni to izvući – imamo li dovoljno projekata, imamo li dovoljno znanja da se to doista realizira u onome očekivanom i predviđenom roku da nam ne bi propale stotine milijuna eura?
Mi smo danas svjedočili jednom vrlo lijepom događaju gdje je cijeli niz poduzeća od malih i srednjih dobio nepovratna sredstva za projekte i ideje koje su izašle i koje su zapravo skoro nevjerojatne da se u Hrvatskoj mogu uopće mogu stvoriti, a kamo li da se mogu tako eksplicirati, tako dokumentirati da se dobiju nepovratna sredstva. Mene to veseli i ohrabruje, ja moram iskreno reći da se tek u zadnjih nekoliko mjeseci doživljava, ili barem ja tek doživljavam, da se to područje povlačenja sredstava intenzivira. Pa i svjedoci smo da je i potpredsjednica Vlade gospođa Dalić i ministrica Žalac u vrlo visokoj fazi godišnjih odmora došle i potpisale ugovore koji za nas svaki mjesec puno znače i to je za svaku pohvalu.
VEZANE VIJESTI
No ipak kad se govori o niskim brojkama iskorištenosti tih fondova sve to zvuči poprilično alarmantno. Ministrica gospodarstva je danas rekla da ne vidi u ovom trenutku ništa alarmantno iako je očito da ima i problema.
Ja nemam pregled nad time što se događa, ja govorim samo o percepciji vlastitoj, percepciji javnosti ako mogu tako svjedočiti i to mogu reći da se dinamizira u odnosu na prošlu godinu ili pretprošlu, dakle da je situacija daleko dinamičnija i da mi se čini da je puno transparentnija. Prije smo svjedočili raznim nekim sredstvima nepovratnima za neke čudne firme koje su tek osnovane …
… ali i za neke koje su itekako poznate i za koje smo mislili da jako dobro posluju pa se uvidjelo da to baš i nije tako.
Pa dobro, to je isto bilo u prošlosti, jel’ …
Unatoč tome što se dogodilo sad s Agrokorom, vidimo da BDP raste poprilično pristojnim postotkom. Bilo bi naravno bolje da je to bilo prije tri, četiri godine. Neki i dalje rastu brže od nas, no kažu unatoč Agrokoru – rast je velik zahvaljujući velikom izvozu. Što je potaknulo veliki izvoz, je li to samo ulazak Hrvatske u Europsku uniju i ovi fondovi?
Rekao bih da dolazi do rasta BDP-a prije svega rastom uvoza, ali i izvoza. Uvoz raste kao posljedica rasta na području turizma – dakle, to je odlična vijest. Jasno je da je sad sljedeći korak kad se turizam još više razvije, da se proba naći metoda i mehanizmi kako supstituirati jedan dio tog uvoza. Izvoznici usprkos svemu – usprkos negativnom, odnosno lošem tečaju – izvoze i to je veliki plus.
No čuli smo isto tako i izjave iz Hrvatske narodne banke (HNB) i Hrvatske udruge banaka (HUB) i oni su na neki način i poklopili to što vi govorite stalno iz udruge Hrvatskih izvoznika da ne može hrvatski izvoz rasti bez pada tečaja kune. Tečaj kune ne pada, zapravo svaki dan se mora intervenirati da ona ne bi i ojačala, a izvoz istovremeno raste. Kako to – je li to ipak neka kontradikcija?
Pa očito Hrvatski izvoznici i Hrvatska narodna banka žive u dvije potpuno različite Hrvatske. Dakle, ako već govorimo cijelu istinu – onda moramo reći da je hrvatsko gospodarstvo bez ikakvih zasluga Hrvatske narodne banke diglo svoju konkurentnost. Ali dizanje konkuretnosti je bilo mukotrpno, vlastitim radom i dizanjem konkurentnosti na način da jedan značajan broj ljudi ne dobije otkaze, nego nije zaposlen.
I vjerojatno više nije ni u Hrvatskoj?
I doprinos Hrvatske narodne banke, snažan doprinos u iseljavanju hrvatskih državljana, posebno ovih mladih, je vrlo velik i o tom pitanju bi se trebalo razgovarati. Dakle, kada Hrvatska narodna banka (HNB) i Hrvatska udruga banaka (HUB) govore o dizanju konkurentnosti, onda oni sigurno nisu ti koji su u tome sudjelovali, ali su ti koji su doprinijeli da ta konkurentnost i da izvoz ne raste još više i da se otvori još više radnih mjesta u Hrvatskoj pa je rezultat toga na njihovim leđima, ali to njih izgleda nimalo ne smeta. Na njihovim leđima su desetine i desetine tisuća mladih ljudi građana Republike Hrvatske koji su se iselili.
Oni tvrde da je na taj način došlo do unutrašnje devalvacije koja je negdje u okvirima 20 do 25 posto, no prema ovome što vi sada govorite cijena je ipak daleko veća jer se ne uračunava ovo što ste vi maloprije nabrojali.
Pa to što oni tvrde opet, to je, ovako, malo smiješno, dakle, to je ova potvrda da mi živimo u drugim svijetovima. Kad se pogleda, plaća po zaposlenom u Hrvatskoj raste. Što se događa? Broj zaposlenih ne raste onoliko … on ne pada, ali bi mogao rasti puno više kad bi kurs bio povoljniji, kad bi mi mogli još više izvoziti, kad bi mogli još više zapošljavati ljudi, a posebice atraktivan izvoz – jer mladi ljudi vole raditi proizvode koji se plasiraju u svijet – dakle, mladi ljudi bi manje odlazili u inozemstvo.
No stalno se naravno govori da je nedopustivo spustiti tečaj kune jer bi to dokrajčilo hrvatske građane, no čini se da su hrvatski građani i bez toga svejedno platili tu cijenu, dio njih – vrijednost njihovih plaća je pala, dio njih ne prima plaću, dio njih više nije u Hrvatskoj.
To je jedna demagogija, zamislite vi, molim vas, bankari vode brigu, socijalnu brigu – pa gdje toga ima? Istovremeno svjedočimo o mnogim drugim potezima koji se događaju, od ovrha nadalje o čemu nitko ne vodi brigu. Dakle, ja ne bih ulazio u tu kategoriju. To sigurno nije bankarska funkcija, oni svakako jako dobro znaju da bi hrvatski izvoz snažno snažno rastao da je kurs povoljniji, a ovo što se događa – 300.000 nezaposlenih, vjerojatno bi jedan dio njih bio zaposlen i od ovih 100.000 i nešto koji su se iselili vjerojatno se jedan značajn dio ne bi iselio. Dakle, kada razgovaramo, onda moramo razgovarati o cjelini, ne samo uzimati segmente i sigurno da bi došlo do određenog opterećenja građana, ali mi smo računali i to smo svojevremeno prije godinu i pol dana ili dvije godine kao Hrvatski izvoznici računali što bi značilo dva posto u tečaju promjene i to bi otprilike značilo za prosječni kredit mjesečno 70 kuna.
No što se može u ovom trenutku učiniti, u kojem smjeru ovo zapravo ide? Ipak možemo reći da gospodarstvo raste jednom osjetnom stopom, čak se ne predviđa nekakvo značajnije usporavanje u sljedećoj godini, a isto tako postoji još jedna kontradikcija – imamo podatak da zaposlenost u ovom trenutku ipak raste iako se to na državnim računima baš ne prepoznaje.
Činjenica da BDP raste što je odlično, svakako je rezultat određenih proizvoda koji hrvatski proizvođači uspješno plasiraju u inozemstvo i s druge strane to je rezultat rasta u turističkom sektoru kao što svjedočimo nekih 18 posto. Međutim, mi moramo imati rast koji je baziran još veći, koji je baziran i na strukturnim reformama koje Vlada pomalo najavljuje i koje očekujemo, a tada će nam biti potreban i kvalitetan kurs.
Vjerujete li da je ovaj rast zaposlenosti stvaran ili da je to nekakva statistička anomalija?
Pa ja mislim da je rast zaposlenosti stvaran jer sve više dolazi do izražaja pravna država i mi smo imali da je na crno radio velik broj ljudi i radilo se na na ugovore o djelu tako da mislim da je taj rast stvaran, a sve više će dolaziti do izražaja i problemi s kvalitetnom stručnom radnom snagom jer mladih nema, a stari odlaze u mirovinu. Tu će se morati naći neko rješenje. Ono se već sada pojavljuje, a za par godina će biti još izraženije.
Neki kažu da u uvjetima povoljne konjukture u Europi Hrvatska kao članica Europske unije raste i sama po sebi nekim stopama između dva do tri posto, no to Hrvatskoj očito nije dovoljno jer mnoge druge države i dalje kreću se mnogo brže od nas, a to rade već i mnogo dulje razdoblje nego mi – govorim o usporedivim državama nove Europe, koje su ipak ranije izašle iz krize od Hrvatske. Je li taj rast održiv bez stvarnih reformi?
Osobno mislim da taj rast bez stvarnih strukturnih reformi je upitan, drugo europska zajednica kao takva zaostaje u gospodarskom razvoju u svijetu – udio europske zajednice u svjetskom proizvodu snažno pada i orijentacija Hrvatske dominantno i ja bih čak rekao vidim da neki zagovaraju isključivo na europsku zajednicu je malo previše rizično jer mi se moramo orijentirati i na europsku zajednicu, ali i na druga brzorastuća tržišta izvan europske zajednice čiji doprinos ukupnom svjetskom BDP-u naglo raste. Dakle, naš je zadatak, a pri tom mislim da je zadatak Hrvatske kao takve, da vodimo brigu u tom pravcu i iz toga proizlazi da nam rast BDP-a treba biti po stopi od četiri do šest posto minimalno.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
