Deficit radnika u turizmu, ali i nekim drugim djelatnostima, izazov je s kojim se Hrvatska susreće posljednjih nekoliko godina, posebice nakon ulaska u Europsku uniju, kad je određeni broj ljudi na rad i školovanje otišao u zemlje EU.
U hrvatskom turizmu izravno ili neizravno zaposleno je oko 150.000 ljudi, a u ovom trenutku nesporno postoji nedostatak radne snage, kaže ministar turizma Gari Cappelli, dok sindikati tvrde da skoro čak 3 tisuće radnika nedostaje u turističkom sektoru Hrvatske.
Kako god, ove turističke sezone eskalirao je problem deficita turističke radne snage. Oglasi i društvene mreže prepune su poslodavaca u turizmu koji traže kuhare, konobare, pomoćno osoblje,a li nema ih.
Iz svega ovoga izrasla je nova djelatnost – agencija za traženje radnika u turizmu, kojima platiš da ti nađu radnika. A taj opet, nakon kraćeg vremena ode. Redakcija Novog lista primila je nekoliko pritužbi ugostitelja koji su putem oglasa našli kuhara koji im je rekao da nema novca doći, primjerice, do Raba, pa da mu pošalju novac za put, oko 500 kuna.
Radnik se ne pojavi, isključi mobitel jer je vjerojatno zvao s jednokratnog broja, a novac ugostitelja bačen je u vjetar. Istina, mnogi su u potrazi za boljom plaćom i boljim radnim uvjetima otišli odraditi sezonu izvan Hrvatske, no mnogi su i ostali u Hrvatskoj, ali im je 10 tisuća kuna malo. S druge strane, sindikati upozoravaju na loše uvjete radnika u turizmu u Hrvatskoj, i da upravo stoga u Hrvatskoj nedostaje skoro 3 tisuće sezonskih radnika.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u ovom trenutku raspoloživo je za rad na sezonskim poslovima približno 1.200 nezaposlenih osoba, a tome broju treba pridodati i gotovo 800 mladih koji završavaju srednju školu u turističkim zanimanjima.
“Ovaj problem zahtijeva sveobuhvatno, sustavno i dugoročno rješenje. To je pitanje odgovornosti cijelog sustava. Važno je istaknuti da pitanje radne snage u turizmu nije samo problem s kojim se susreće Hrvatska, s kroničnim problemom nedostatka radne snage susreću se i zemlje u okruženju – Mađarska, Austrija, Njemačka, ali i brojne druge zemlje. Potrebno je uzeti u obzir i da hrvatski turizam eksponencijalno raste i da taj rast prati dodatna potreba radne snage. Naime, samo u ovoj godini planira se više od 800 milijuna eura investicija u turizam i otvaranje više od 40 hotela visoke kategorije, pa nama ne nedostaju samo sobarice, čistačice, konobari i kuhari već i manageri u turizmu”, kaže ministar Gari Cappelli.
Nestašicu radnika izazvala liberalizacija tržišta
Dr. Dragan Magaš s Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu smatra da je nestašicu radnika izazvala aktualna liberalizacija kretanja ljudi, s jedne strane, i potražnja za tim kadrovima s druge strane.
“Što je bilo prije 20-30 godina ne treba elaborirati jer sve ono što je danas tada nije postojalo, osim možda socijalne komponente. Taj zanos ulaska u novi sustav premalo je kritički preispitivan i u ovom segmentu. To je rezultiralo današnjom situacijom u kojoj kao da smo prihvatili činjenicu da je ugostiteljstvo, a napose hotelijerstvo, kapitalno intenzivna djelatnost, ali ne i radno intenzivna djelatnost. Kako drukčije tumačiti današnju situaciju gdje se u turizam i hotelijerstvo jako puno investira, a kadrova naprosto nema?”, pita se dr. Magaš.
Dr. Renata Tomljenović, viša stručna suradnica u Institutu za turizam, kaže da se radna snaga u kontekstu njezine kvalitete već godinama ističe kao problem zbog nedovoljnih vještina i kompetencija učenika koji završavaju srednjoškolske trogodišnje i četverogodišnje programe.
“Veliki poslodavci uvode mjere kojima se prilagođavaju danim okolnostima, primjerice kroz sigurnije oblike zapošljavanja, kvalitetniji smještaj, unapređenje uvjeta rada i više plaće, no većina poduzeća u našem sektoru su mikro i mali poduzetnici, koji ili nemaju resurse ili znanja ili mogućnosti, a vjerojatno sve troje, da se pravovremeno prilagode, ističe Renata Tomljenović u razgovoru za Novi list.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.