Vlada je odobrila državno jamstvo Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) i Privrednoj banci Zagreb (PBZ) za kreditno zaduženje Uljanik plovidbi po programu kreditiranja financijskog restrukturiranja po Modelu podjele rizika (MPR), produljila rok početka rada EKO bilančne grupe te je OiV i Plinacro izuzela od uplate dijela dobiti u proračun.
Kako je istaknuo ministar financija Zdravko Marić, predlaže se izdavanje financijskog državnog jamstva od 43,3 milijuna američkih dolara uvećano za pripadajuće kamate, troškove i naknade kredita, odnosno iznos jamstva kao instrument osiguranja predstavlja 80 posto ukupnog dugoročnog klupskog kredita u ukupnom iznosu 54,1 milijuna dolara.
Ovaj dugoročan klupski kredit, kako je pojsanio Marić, koristit će se do otprilike 27,09 milijuna dolara za zatvaranje preostale neotplaćene glavnice postojećeg kredita PBZ-a u cijelosti odobrenog za financiranje kupnje tankera “Champion Istra”.
VEZANE VIJESTI
Iznos do 22 milijuna dolara koristit će se za djelomično zatvaranje postojećeg sindiciranog kredita odobrenog također u dolarima od strane Credit Suisse AG kao agenta i ostalih kreditora isplatom direktno u korist agenta kredita, dok će se iznos do 650 tisuća dolara koristiti za podmirenje postojećeg duga prema Republici Hrvatskoj, Ministarstvu financija po izdanom jamstvu za kredit PBZ-u za tanker “Champion Istra”.
Davatelji kredita su HBOR i PBZ u jednakim iznosima, kazao je Marić.
Kredit je odobren na 10 godina u 40 tromjesečnih rata. Prva rata iznimno dospijeva 31. prosinca 2017. u iznosu od 730.113 dolara. Ostale rate dospijevaju na kraju svakog kalendarskog kvartala, a prema planu otplate koji je sastavni dio indikativne ponude. Zadnja rata (‘balloon’ u iznosu 10,16 milijuna dolara) dospijeva 30. rujna 2027. godine.
Kamatna stopa je promijenjiva – udio PBZ-a je LIBOR-3M (USD) uvećano za pripadajuću maržu do 4,00 p.p. godišnje, a udio HBOR-a 4,00 posto godišnje, promjenjiva, u skladu s važećom odlukom o kamatnim stopama HBOR-a, te u odnosu na mogućnost dodjele državne potpore.
U obrazloženju Vladine odluke navodi se i kako bi ovo zaduženje omogućilo Uljaniku značajno refinanciranje financijskih kreditnih obveza vezanih uz financiranje izgradnje navedenih brodova, odnosno plaćanje primopredajnih rata.
Novim kreditnim zaduženjem osigurani su bolji uvjeti financiranja radi smanjenja tekućih obveza zbog duže ročnosti otplate kredita i smanjene kamate. Time se postiže urednost poslovanja i dugoročna opstojnost društva.
Značajne implikacije na tekuću likvidnost društva koje iz toga proizlaze otvaraju prostor razvoju novih projekata u vidu narudžbi novih brodova iz domaćih brodogradilišta i time poticanje i međunarodnu promociju hrvatskog broda, kao najsloženijeg domaćeg izvoznog proizvoda, a sve sukladno Strategiji razvoja društva do 2030. godine, zaključuje se.
OiV i Plinacro izuzeti od uplate dijela dobiti u proračun
Vlada je uvrstila Odašiljače i veze (OiV) i Plinacro među trgovačka društva od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku koja ne moraju u državni proračun uplatiti dio dobiti ostvarene u 2017. godini.
Vlada je u svibnju donijela odluku na temelju koje većina tvrtki od strateškog i posebnog značaja za Republiku Hrvatsku u državni proračun mora uplatiti 60 posto neto dobiti ostvarene u 2017. godini.
Današnjom odlukom OiV i Plinacro uvrštavaju se na popis društava na koje se to ne odnosi te su izuzeti od obveze uplate ukupno 134,9 milijuna kuna, pri čemu obveza Odašiljača i veza iznosi 21,6 milijuna kuna, a Plinacra 113,3 milijuna kuna.
Vlada obrazlaže da OiV iz vlastitih prihoda i uz racionalizaciju rashoda podmiruje svoje obveze te održava stabilnost poslovanja i istovremeno ulaže u razvoj i unapređenje djelatnosti, a da bi uplata dijela dobiti nepovoljno utjecala na daljnje poslovanje i financijsku stabilnost OiV-a.
Pinacro planira ostvarenu dobit koristiti za razvoj plinskog transportnog sustava putem provedbe investicijskog plana, a zadržavanjem dobiti održava potrebnu razinu likvidnosti s obzirom na preuzete obveze i planirane projekte, smatra Vlada.
Od obveze uplate dijela dobiti u državni proračun ranije su izuzete Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, Hrvatska kontrola zračne plovidbe, Zračna luka Dubrovnik, Središnje klirinško depozitarno društvo, Zračna luka Split, Zračna luka Pula, Zračna luka Zadar, Zračna luka Zagreb, Zračna luka Osijek, Zračna luka Rijeka, Zračno pristanište Mali Lošinj, HŽ Infrastruktura, MIPS (društvo kćer Hrvatske pošte), Hrvatska poštanska banka i Jadrolinija.
Iznimka je i Agencija Alan koja u proračun mora uplatiti 100 posto svoje prošlogodišnje neto dobiti.
Produljen rok početka rada EKO bilančne grupe
Vlada je donijela Uredbu o izmjenama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, kojom je produljen rok za ispunjenje obveze opskrbljivača električne energije i početka rada EKO bilančne grupe.
Uredbom se mijenja odredba Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji kojom je propisana obveza opskrbljivača električne energije da preuzmu ukupnu neto isporučenu električnu energiju povlaštenih proizvođača od operatora tržišta električne energije, sukladno njihovu udjelu na tržištu za električnu energiju isporučenu do 31. prosinca 2016. godine, po reguliranoj otkupnoj cijeni koja iznosi 0,42 kune po kilovatsatu.
Izmijenjene su i odredbe Zakona kojima je propisano da EKO bilančna grupa započinje s radom najkasnije do 1. siječnja 2017. godine.
Budući da trenutno nisu utvrđeni drugi modeli financiranja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije po poticajnim cijenama, a kako bi se spriječile povrede ugovornih obveza koje HROTE ima na temelju sklopljenih ugovora o otkupu električne energije iz obnovljivih izvora, Uredbom je utvrđeno produljenje roka za ispunjenje obveze opskrbljivača električne energije i početka rada EKO bilančne grupe, najkasnije do 31. prosinca 2018. godine.
