Etična banka u većoj bi mjeri razvila infrastrukturu za financiranje projekata iz europskih sredstava, a depozite koristila za razvojne projekte više nego komercijalne banke, istaknuto je u utorak na konferenciji za novinare Zadruge za etično financiranje (ZEF).
Upravitelj ZEF-a Goran Jeras izvijestio je da zadruga postoji četiri godine i ima 1400 članova, a provodi projekte vrijedne oko 150 milijuna eura, ponajviše u segmentima društvenog poduzetništva i društvene ekonomije. Čine je pravne i fizičke osobe, između ostalog i 450 poduzeća.
Jeras kaže da je zadruga u svibnju prošle godine dobila odbijenicu Hrvatske narodne banke (HNB) za licenciranje etične banke, pri čemu smatra da je većina argumenata pokazala neiskustvo regulatora s modelom etičnog bankarstva.
Ističe da je zadruga u međuvremenu kadrovski i financijski ojačala, a u bankarsko tržište je pokušala ući i akvizicijom Tesla štedne banke, za čiju je dokapitalizaciju ponudila 50 milijuna kuna. No, iako su po Jerasovim riječima odrađene sve potrebne predradnje, pokušaj je propao jer je Trgovački sud pokrenuo stečaj Tesla štedne banke, ne razmotrivši ZEF-ovu ponudu.
Osim korištenja mjera vezanih za Europski socijalni fond, Jeras navodi da zadruga s mrežom lokalnih akcijskih grupa provodi sufinanciranje programa ruralnog razvoja, putem Leader programa EU-a zasada je plasirala dva milijuna kuna, no s obzirom na identificirani obujam potencijalnih projekata, a uz mehanizam poput Etične banke, kaže Jeras, to bi doslovno moglo “eskalirati na stotine milijuna eura”.
Ističe da mehanizam etične banke osim značajnijeg aktiviranja sredstava EU-a u korist građana, može mobilizirati bankarske depozite građana, poduzetnika i institucija, koji iznose 300 milijardi kuna. Sukladno kreditnoj politici banaka, kaže Jeras, oni se pretežno plasiraju u zaduživanje i neproduktivne aktivnosti, pri čemu iznosi podatak da tek oko 30 posto sredstava ide u financiranje gospodarstva.
Kaže da bi mehanizam etične banke to promijenio, da bi ona bila u vlasništvu građana, a prioritet ne bi bio maksimizacija profita već stvaranje dodane vrijednosti za korist svih.
Stručnjakinja za društvenu ekonomiju i donedavna članica NO ZEF-a Andreja Rosandić kazala je da je zadruga promovira drugačiji oblik funkcioniranja ekonomije, pri čemu se ne želi samo stvarati profit već i dodana vrijednost. Kako ističe, postoji niz marginaliziranih pojedinaca i skupina, a u zadruzi žele da svi podržani projekti i oni koji će to tek postati imaju upravo komponentu brige za ranjive skupine, društvo ili okoliš.
Naglašava da bi pojedinci i skupine okupljene oko zadruge uz pomoć europskih sredstava mogli biti sudionici ekonomskog rasta i razvoja, no kako je pritom najveća prepreka nedovoljno razvijena infrastruktura odnosno institucije koje bi apsorbirale ta sredstva, što je jedan od razloga zbog kojeg potiče osnivanje etične banke.
Navela je da je Hrvatska iz Europskog socijalnog fonda, za razdoblje od 2014. do 2020. godine, dosad uspjela alocirati 39 posto, a potrošiti osam posto sredstava, čime zauzimamo 26. mjesto među zemljama članicama EU.
Direktor Razvojne agencije Zagreb i predsjednik skupštine ZEF-a Frane Šesnić kazao je da je zadrugarstvo prepoznato u svijetu te čini okosnicu razvoja društava koje su takve modele prihvatili.
Zadrugarstvo je i temelj razvoja kvalitetnog i održivog zapošljavanja, kaže Šesnić.
Ističe da komercijalne banke traže velike kolaterale, čime malim poduzetnicima, OPG-ima i drugima koji nemaju veliku imovinu koju mogu staviti “na bubanj”, uvelike otežavaju poduzetničke poduhvate.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
