U velikom broju slučajeva kredite u 'švicarcima' banke su odobravale drugorazrednim klijentima, odnosno onima koji, po njihovim vlastitim kriterijima, nisu bili kreditno sposobni za kredite u eurima ili kunama.
Jedan od takvih klijenata bio je i sam ministar Lalovac, koji je prije osam godina u Raiffeisen banci podigao je stambeni kredit od 136 tisuća švicarskih franaka s rokom otplate do 2032. Prema njegovim riječima, kada je uzimao kredit, u banci su mu rekli da nije kreditno sposoban za kredit u eurima, ali da može dobiti kredit u ‘švicarcima’.
‘Kad sam uzeo kredit, imao sam 7.000 kuna primanja, našao stan od 1.400 eura po četvornom metru i došao sam u banku pitati kredit. rekli su mi da nisam kreditno sposoban za kredit u kunama i eurima, ali da imaju poseban program za kredit u francima. Za kredit u eurima rata bi mi bila 3.900 kuna, a s ratom od 3.300 kuna u švicarskim francima zadovoljio sam njihove kriterije’, rekao je Lalovac.
PROČITAJTE JOŠ
Ključno je pitanje, na koje upozorava i ministar Lalovac, zašto su banke klijentima s nižom kreditnom sposobnošću nudile visokorizične kredite u švicarskom franku. Da se tada poštovala bankarska logika, bankari su se trebali ponašati sasvim suprotno. Klijentima s nižom kreditnom sposobnošću trebali su nuditi kredite u eurima i kunama, a samo onima dobro potkoženima kredite u ‘švicarcima’.
Logika je jednostavna – da su bankari kod procjene rizika uzeli u obzir očekivane oscilacije tečaja švicarskog franka, pokazalo bi se da većina klijenata koji danas imaju problema s otplatom kredita ne zadovoljava kriterije za tako rizičan proizvod pa im ga banka po logici stvari nije ni smjela ponuditi, piše Tportal.
