Ministarstvo pravosuđa produžit će javnu raspravu radi dorade Zakona koji bi trebao savjesnim dužnicima dugove oprostiti, a vjerovnicima osigurati bolju naplatu njihovih dugova. Ovo je druga mjera, nakon one o jednokratnom otpisa dugova, koju nudi Vlada kako bi pomogla prezaduženim građanima.
Zagušili je dugovi – Suzana Ristić morala je zbog krize zatvoriti cvjećarnu. Od tada je i bez auta i bez stana, pokušava pronaći posao i vratiti dugove – no ne uspjeva. Sada razmišlja o vladinoj mjeri: stečaj potrošača.
”Ja ne mogu biti skromnija nego što jesam. Žao mi je jer idem u pučku kuhinju a čitav život sam radila, čak sam u godinama kad me nitko neće primiti…”, kaže Ristić.
PROČITAJTE JOŠ
Suzana Ristić više od tri mjeseca dugove nije vratila, i kako je bez vlastite imovine, kandidat je, prema Zakonu o stečaju potrošača koji je još u javnom raspravi, za potpuni oprost dugova.
No, kada potrošač koji tako dobrovoljno odluči, uđe u stečaj s imovinom – postupak nije tako bezbolan. U najviše 5 godina – prodat će se sva njegova imovina kako bi se namirili vjerovnici, određeni iznos će mu oprostiti – ali za to vrijeme, prema trenutnoj verziji zakona, mora živjeti s 800 kuna mjesečno.
Kao krajnja mjera stečaja koji bi se vodio izvansudski u savjetovalištima, preko FINE te na sudovima – moguća je i prodaja jedine, egzistencijalne nekretnine. Udruga blokiranih građana kojih je trenutno više od 320 tisuća strahuje da bi to povećalo broj ekstremno siromašnih.
Prigovore na Zakon Ministarstvo pravosuđa još prima, a primjena se odgađa s jeseni na zimu.
Više u prilogu Vanje Kranic.
