Primjena Zakona o osobnom stečaju odgođena za zimu

Zagušili je dugovi - Suzana Ristić morala je zbog krize zatvoriti cvjećarnu. Od tada je i bez auta i bez stana, pokušava pronaći posao i vratiti dugove - no ne uspjeva. Sada razmišlja o vladinoj mjeri: stečaj potrošača.

''Ja ne mogu biti skromnija nego što jesam. Žao mi je jer idem u pučku kuhinju a čitav život sam radila, čak sam u godinama kad me nitko neće primiti...'', kaže Ristić.

Suzana Ristić više od tri mjeseca dugove nije vratila, i kako je bez vlastite imovine, kandidat je, prema Zakonu o stečaju potrošača koji je još u javnom raspravi, za potpuni oprost dugova.

No, kada potrošač koji tako dobrovoljno odluči, uđe u stečaj s imovinom - postupak nije tako bezbolan. U najviše 5 godina - prodat će se sva njegova imovina kako bi se namirili vjerovnici, određeni iznos će mu oprostiti - ali za to vrijeme, prema trenutnoj verziji zakona, mora živjeti s 800 kuna mjesečno.

Kao krajnja mjera stečaja koji bi se vodio izvansudski u savjetovalištima, preko FINE te na sudovima - moguća je i prodaja jedine, egzistencijalne nekretnine. Udruga blokiranih građana kojih je trenutno više od 320 tisuća strahuje da bi to povećalo broj ekstremno siromašnih.

Prigovore na Zakon Ministarstvo pravosuđa još prima, a primjena se odgađa s jeseni na zimu.

Više u prilogu Vanje Kranic.