Radite pametnije, a ne teže. Tako ćete izbjeći "danonoćni" rad i obaveze ćete uspješno odrađivati u onih "misterioznih" osam sati dnevno o kojima svi govore.
Laura Vanderkam za Fast Company piše kako je često pitala ljude što im nedostaje u jednom radnom danu, odnosno za što bi unutar njega htjeli imati više vremena. Najčešći odgovori su njegovanje međuljudskih odnosa, pomaganje drugima, čitanje i učenje o novostima u svojoj struci, dijeljenje svojih rezultata s drugima i zajedničko razgovaranje o novim idejama.
PROČITAJTE VIŠE
Želimo raditi sve te stvari, no uvijek pretpostavimo da nemamo dovoljno vremena “još i za to”, no moguće je da to nije stvarno tako.
Za početak, ako radite osam sati dnevno, vrlo je lako moguće da vam na posao odlazi i deset sati, zbog puta do posla i nazad. No, postoje načini kojima ćete uspješnije prerasporediti onih osnovnih 40 radnih sati, a da u njima obuhvatite i onaj “mekani” dio posla, to jest gore navedene želje.
Ovo je formula produktivnog radnog tjedna:
Planiranje/strategija (2,5 sata)
Ponekad se, ako ne planiramo obaveze, dogodi da samo radimo i radimo u krug, a da smo možda neke mogli odbaciti, obaviti brže ili efikasnije. Zbog toga uvijek u vrijeme uklopite dio koji se odnosi na planiranje idućih zadataka. Primjerice, na početku radnog dana u 10 minuta nastojte “proći” kroz ono što morate obaviti, i odbacite viškove.
“Čisti” rad, obavljanje glavnih obaveza (20 sati)
Ovo se odnosi na srž vašeg posla, ono bez čega “se ne može”. Iako se čini da je “samo pola” radnog vremena malo za sve to, nakon što se uhodate na poslu zapravo vam ne treba više vremena. Ako znate što treba obaviti, stići ćete to učinkovito obaviti u 20 sati u tjednu. Najčešće su upravo one male obaveze “otimačice” vremena.
Rad na vještinama (5 sati)
Ako ne želite da vam posao dosadi, uvijek nastojte pronalaziti nove vještine i načine za napredovanjem, pa makar i samo dio radnog vremena uzeli za neku “malu vještinu” koju želite popraviti, a koja vas zanima. Čak i ako ste jak dobri u svom poslu, sigurno postoji nešto što vas intrigira, a o čemu “nemate pojma”. Ukradite malo vremena za to tijekom tjedna.
Kolegijalnost (2,5 sata)
Ako ulažete vrijeme u druženje s kolegama na pauzi ili odlazak na brzu kavu nakon dugog sastanka, zapravo ulažete u sebe i tvrtku. Puno dobrog može proizaći ako kolege na trenutak upoznate “izvan okvira” posla, jer sretni zaposlenici čine sretnu tvrtku.
Vidljivost (5 sati)
Nemojte si dopustiti da o vašim uspjesima i radu znaju samo ljudi iz vaše tvrtke. Morate malo vremena ulagati u “vanjske veze”, umrežavati se s drugim ljudima, možda biti aktivniji u medijima ili na društvenim mrežama, pa i volontirati kao mentor nekom neiskusnijem ili budućem kolegi.
Otvoreni prostor (5 sati)
Produktivni ljudi imaju nešto zajedničko, a to nije pretrpavanje obavezama do iznemoglosti. Oni zapravo dio vremena ostave za “prazan hod”. Ostavite si dovoljno prostora da dođete sebi, napravite pauzu ili sami popijete kavu ako ste inače puno okruženi ljudima. Tako ćete stići doći sebi i osvježeni se vratiti poslu.
U slobodno vrijeme, kada niste na poslu, napunite baterije! Ako radite 40 sati tjedno, a spavate osam sati preko noći, ostaje vam još 72 sata svaki tjedan.
Dobro zvuči, zar ne?
