Koji su uzroci krize stanovanja u Hrvatskoj i hoće li porez biti efikasan?

Koji su uzroci krize stanovanja u Hrvatskoj?

„Nekoliko je uzroka. Financijalizacija, odnosno gledanje na nekretnine kao na špekulantsko ulaganje, a ponekad i oblik štednje“, kaže Bosanac. „Hrvati često kupuju nekretnine koje onda ne koriste za pasivan prihod poput najma, već te nekretnine prazne čekaju da im vrijednost poraste dovoljno da se vlasniku isplati prodati.“

„Hrvatska teoretski ima dovoljno postojećih nekretnina, posebno onih praznih, da svaka obitelj i svaka osoba nađe krov nad glavom po priuštivoj cijeni i u primjerenim uvjetima kada bi država imala interes radikalno porezno i zakonodavno intervenirati u problem praznih stanova“, ističe za Novosti.

„Budući da vidimo da se to neće dogoditi, pozdravljamo svako jačanje državnog javnostambenog fonda, odnosno dogradnju i obnovu postojećih državnih stanova i izgradnju novih javnih stanova za priuštiv najam – to mora biti osnova naše razvojne graditeljske politike. U EU-u smo među zemljama s najmanjim javnim fondom koji itekako može utjecati na cijenu najma“, dodaje.

„Konačno, eksplozija broja stanova za kratkoročni najam svakako doprinosi krizi stanovanja. Zanimljivo je da su Zadar i Split dva grada s najvećim brojem stanova u kratkoročnom najmu u odnosu na broj stanovnika u EU-u“, kaže.

Hoće li porez na nekretnine biti efikasan?

„Neće“, poručuje Bosanac. „A upravo su pravednije porezne politike jedan od mehanizama kako se može stati na kraj financijalizaciji stanovanja ili nekontroliranom širenju kratkoročnog najma.“

„Dugo vremena smo upozoravali ministra Bačića i ministra Primorca da predloženi porez na nekretnine neće puno promijeniti jer je iznos od par eura po kvadratu godišnje prenizak da bi ijedan nekretninski mešetar to osjetio na džepu te samim time dobio poticaj da svoju nekretninu ponudi na tržištu najma“, ističe.

„To pokazuju i podaci Porezne uprave koji kažu da je u 2025. (80 tisuća), u odnosu na 2024. (60 tisuća) bilo tek 20-ak tisuća praznih jedinica više, premda su procjene da ih je samo u Zagrebu skoro 70 tisuća. Sustav provedbe, čak i ovog mizernog poreza, očito je zakazao“, dodaje.

Kako komentirate Vladin program priuštivog najma?

„Nakon godina promašenog HDZ-ovog prepuštanja stanovanja samo tržištu, dobro je da se krenulo sa sveobuhvatnijim planom“, kaže Bosanac. „Plan ima dobrih strana, kao što su ambicija povećanja javnog stambenog fonda za priuštivi najam i stavljanje nekih ograničenja na kratkoročni najam. Ali ima i fundamentalno krivih mjera.“

„Upravo oni koji su špekulantski kupovali nekretnine i držali ih praznima bivaju nagrađeni za to“, ističe. „Premda su upravo te prazne nekretnine, a često i njihovi vlasnici koji im podižu cijene, uzrok rasta cijena kvadrata i cijena najma, sada dobivaju avansnu uplatu po tržišnoj cijeni, uz dodatni luksuz da će im država i popraviti što treba, ako su njihove nekretnine neprilagođene za stanovanje.“

„Naš prijedlog je jasan – snažan i progresivan porez na nekretnine koji radi razliku u portfelju špekulanata, pa im onda ponuditi da prepuste svoje nekretnine jedinicama lokalne samouprave (ne APN-u!) i time dobiju oprost (dijela) poreza. Nikakve nagrade zato što prepuštate praznu nekretninu“, poručuje.

Uskoro će pred Europski parlament doći izvješće o priuštivom stanovanju?

„Kao koordinator grupacije Zelenih/ESS za pitanje stanovanja i član HOUS odbora, poprilično sam razočaran“, kaže Bosanac za Novosti. „Umjesto jednog ključnog dokumenta kojim bi stanovanje bilo definirano kao ljudsko pravo, a financijalizacija i kratkoročni najam uz manjak javnog stambenog fonda prepoznati kao glavni uzroci krize, dobili smo papir kojim se još više pogoduje građevinskom lobiju.“

„Socijalno stanovanje gotovo da se i ne spominje, a tek ćemo vidjeti koliko će efektivne biti mjere protiv kratkoročnog najma – po tom pitanju se Europska komisija pokazala puno ambicioznijom od kolega u Europskom parlamentu s desnice i ekstremne desnice. Ali kroz niz amandmana koje ćemo podnijeti cilj nam je popraviti izvješće o kojemu kao parlament glasamo u ožujku“, dodaje.