Međunarodna energetska agencija predlaže hitne mjere: Uvedite rad od kuće, smanjite brzinu na autocestama za 10 km/h...

Međunarodna agencija za energiju (IEA) danas je predstavila niz mjera na strani potražnje koje vlade, poduzeća i kućanstva mogu poduzeti kako bi ublažili ekonomske posljedice poremećaja na tržištu nafte uzrokovanih ratom na Bliskom istoku.

Sukob je izazvao najveći poremećaj opskrbe u povijesti globalnog tržišta nafte, pri čemu je promet kroz Hormuški tjesnac – kojim inače prolazi oko 20 % svjetske potrošnje nafte – sveden na minimum. Kroz taj tjesnac uobičajeno dnevno prolazi oko 20 milijuna barela sirove nafte i naftnih derivata. Gubitak tih količina značajno je zaoštrio tržište, podigavši cijenu sirove nafte iznad 100 dolara po barelu, uz još snažniji rast cijena rafiniranih proizvoda poput dizela, avionskog goriva i UNP-a.

Obnova prometa kroz Hormuški tjesnac ključna je za stabilizaciju globalnih energetskih tržišta. U međuvremenu, države djeluju i na strani ponude i na strani potražnje. Dana 11. ožujka zemlje članice IEA-e dogovorile su puštanje 400 milijuna barela nafte iz strateških rezervi – najveće oslobađanje zaliha u povijesti Agencije. Međutim, mjere na strani ponude same po sebi ne mogu u potpunosti nadoknaditi razmjere poremećaja. Upravljanje potražnjom predstavlja ključan i trenutačno primjenjiv alat za smanjenje pritiska na potrošače, poboljšanje pristupačnosti energije i jačanje energetske sigurnosti, napisali su.

"Rat na Bliskom istoku stvara veliku energetsku krizu"

Novo izvješće IEA-e identificira deset mjera koje se mogu brzo provesti od strane vlada, poduzeća i kućanstava. Te su mjere prvenstveno usmjerene na cestovni promet, koji čini oko 45 % globalne potražnje za naftom, ali obuhvaćaju i zračni promet, kuhanje i industriju. Šira primjena ovih mjera, gdje je to moguće, dodatno bi pojačala njihov globalni učinak i ublažila posljedice krize.

"Rat na Bliskom istoku stvara veliku energetsku krizu, uključujući najveći poremećaj opskrbe u povijesti globalnog tržišta nafte. Bez brzog rješenja, posljedice za energetska tržišta i gospodarstva postajat će sve ozbiljnije“, izjavio je izvršni direktor IEA-e Fatih Birol.

„Kao globalna energetska institucija, IEA čini sve kako bi podržala stabilnost tržišta. Nedavno smo pokrenuli najveće oslobađanje strateških zaliha nafte u povijesti, a u stalnom sam kontaktu s ključnim vladama diljem svijeta, uključujući velike proizvođače i potrošače energije. Uz to, današnje izvješće nudi konkretan skup hitnih mjera na strani potražnje koje mogu zaštititi potrošače od posljedica ove krize. Temelji se na desetljećima iskustva IEA-e i primjerima mjera koje su se već pokazale učinkovitima u praksi. Vjerujem da će biti korisno vladama širom svijeta, kako u razvijenim tako i u gospodarstvima u razvoju.“

U cestovnom prometu kombinacija promjena ponašanja i javnih politika može brzo donijeti uštede. Mnoge od tih mjera već su primjenjivane u prošlosti i ponovno se razmatraju u više zemalja. Rad od kuće gdje god je to moguće smanjuje potrošnju goriva za svakodnevna putovanja na posao, dok smanjenje brzine na autocestama za najmanje 10 km/h smanjuje potrošnju goriva kod osobnih i teretnih vozila. Poticanje korištenja javnog prijevoza umjesto osobnih automobila, kao i mjere poput ograničenja vožnje privatnih vozila po danima u velikim gradovima, dodatno smanjuju gužve i potrošnju goriva. Dodatne uštede moguće su kroz dijeljenje prijevoza, učinkovitiju vožnju te optimizaciju logistike i dostave.

Izvan cestovnog prometa, ciljane mjere mogu smanjiti pritisak na posebno opterećena goriva. Smanjenje zračnih putovanja tamo gdje postoje alternative može značajno smanjiti potražnju za avionskim gorivom. Preusmjeravanje korištenja UNP-a iz prometa prema osnovnim potrebama poput kuhanja može pomoći zaštiti ranjivih kućanstava. Istodobno, poticanje prelaska na alternativna rješenja za kuhanje, gdje je to izvedivo, može smanjiti ovisnost o UNP-u i izbjeći povratak na zagađujuća goriva štetna za zdravlje.

Industrija također ima važnu ulogu. U zemljama gdje je opskrba UNP-om ograničena, postrojenja mogu prijeći na alternativne sirovine poput nafte (nafte – naphtha). Time se oslobađaju količine UNP-a za hitne potrebe, uz dodatne uštede kroz kratkoročne mjere učinkovitosti i održavanja.

Vlade mogu predvoditi primjerom kroz mjere u javnom sektoru, regulatorne aktivnosti i ciljane poticaje, uz osiguravanje da je pomoć potrošačima pravovremena i usmjerena prema onima kojima je najpotrebnija. Iskustva iz prethodnih kriza pokazuju da su ciljane mjere potpore učinkovitije i fiskalno održivije od općih subvencija.

Iako mjere na strani potražnje ne mogu u potpunosti nadoknaditi poremećaje u opskrbi, mogu značajno doprinijeti smanjenju troškova za potrošače, ublažavanju pritisaka na tržištu i očuvanju goriva za ključne potrebe dok se normalni tokovi ne uspostave.

IEA je također objavila pregled svih mjera na strani potražnje koje su vlade najavile od početka krize, što pokazuje da mnoge zemlje već poduzimaju korake za zaštitu potrošača kroz mjere štednje i financijske potpore.

Tijek događaja na Bliskom istoku pratite OVDJE.