Mirovinski sustav u kolapsu: Jedan od pet Europljana već je u opasnosti, a ove zemlje su najugroženije

"Jedan od pet Europljana već je u opasnosti da živi u siromaštvu u starosti", rekla je Petra Hielkema, šefica Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovne mirovine sa sjedištem u Frankfurtu.

"To je smiješno visok postotak, iskreno. A ako onda pogledate žene, one imaju 30 posto veći rizik za to", rekla je ona za Politico.

I situacija se pogoršava: europsko stanovništvo brzo stari, a za 40 godina bit će samo 1,5 radnika na svakog umirovljenika. To je pola sadašnjeg omjera.

"Europa ima mirovinski problem"

"Neke zemlje su već tamo. I to je neodrživo", rekla je Hielkema. "Europa ima mirovinski problem, a zemlje koje nemaju snažne dopunske mirovinske sustave stvarno su u opasnosti."

Desetljećima je standardni europski model bio oslanjanje na državni mirovinski sustav kako bi se građanima osigurala starost. Ali kako ljudi žive dulje, a stope nataliteta padaju, troškovi financiranja tih sustava naglo rastu. Dodajte tome i druge troškove starenja populacije, poput zdravstva i skrbi za starije, i porezni račun postaje zastrašujući.

Jedno rješenje je stvaranje dopunskih privatnih ili radnih mirovinskih sustava kako bi ljudi imali osobni fond mirovinske štednje na koji se mogu osloniti u mirovini.

Skandinavske zemlje najbolje su opremljene za nadolazeću krizu jer imaju niz različitih izvora za umirovljenike: sustav mirovina "pay-as-you-go" (međugeneracijske solidarnosti), strukovne mirovinske fondove — što znači da kada radite, ujedno štedite i za svoju mirovinu — te dodatna ulaganja u mirovinske proizvode.

Mnoge zemlje u opasnosti

Ali mnoge zemlje, osobito u istočnoj i južnoj Europi, uglavnom se oslanjaju na državne mirovine i imaju manja mirovinska primanja u odnosu na plaće.

U mnogim slučajevima građani zapravo nisu svjesni svoje situacije jer im javna tijela i poslodavci ne pružaju potpuni pregled njihovih mirovinskih prava. Bruxelles može učiniti malo više od davanja preporuka jer je nadležnost na nacionalnoj razini.

Ipak, Hielkema, Nizozemka koja vodi tijelo za strukovne mirovine od 2021., uvjerena je da postoji trenutak za veliku promjenu, koja će EIOPA-i dati veću ulogu.

"Prvo, vidimo da se problem povećava, a to vide i pojedine vlade. A drugo, budimo iskreni, zašto su mirovine na dnevnom redu? Jer nam trebaju veća ulaganja, a jedan način da generiramo veća ulaganja jest da premjestimo štednju s bankovnih računa u investicijske proizvode", rekla je.

Postoji plan

U sljedećih nekoliko mjeseci Europska komisija izdat će preporuke o štednim računima i mirovinama kako bi odgovorila na demografske i financijske izazove EU-a.

Do kraja godine predložit će da vlade uspostave digitalne račune za štednju i ulaganja dostupna za svakog građanina, sustave za praćenje mirovina, kontrolne ploče za komunikaciju mirovinskih prava te porezne poticaje kako bi se štednja za mirovinu učinila privlačnijom. Također će revidirati pravila EU-a za mirovinske fondove na radnom mjestu i mirovinske investicijske proizvode.

Ključna mjera paketa jest sustav automatskog uključivanja ljudi u strukovne mirovinske fondove, slično onome što je već na snazi u Ujedinjenom Kraljevstvu, Poljskoj i Italiji.

"Automatski, bit ćete uključeni u mirovinske fondove ako radite. Ako to ne želite, morate se svjesno isključiti." Trenutačno, rekla je, ljudi se mogu uključiti u mirovinski plan na radnom mjestu, ali zbog inercije to čini malo njih.

"Pretpostavka je da će inercija djelovati i obrnuto", rekla je čelnica EIOPA-e, misleći da će se malo ljudi isključiti. Tamo gdje je uveden, mehanizam funkcionira i dovodi do toga da više ljudi štedi putem svojih poslova za mirovinu, rekla je.

Ideja je imati "nešto što je dostupno i za samozaposlene ljude ili one koji rade gig poslove, kako bi i oni mogli štedjeti za kasnije", dodala je.

Na kraju, nacionalne vlade moraju pokrenuti takve reforme, a tema mirovina politički je eksplozivna.

Francuska vlada Françoisa Bayroua izgubila je podršku socijalista kada radnici i poslodavci nisu uspjeli postići dogovor o mirovinskim reformama. Ovog ljeta njemački kancelar Friedrich Merz sugerirao je da mladi ljudi štede za svoju mirovinu, što je izazvalo žestoku reakciju sindikata u obranu državnog mirovinskog sustava.

Koliko je toga u igri? U Njemačkoj mirovine na radnom mjestu iznose 267 milijardi eura, dok u Švedskoj — zemlji s osminom stanovništva Njemačke, ali gdje gotovo svatko ima mirovinski fond — štednja u mirovinskim fondovima iznosi 516 milijardi eura, odnosno 92 posto BDP-a.