Ako bi Ustavni sud zauzeo stav da je i najnovije zakonsko rješenje o zabrani rada trgovina nedjeljom protuustavno, to bi bio kraj ideja o ograničenju rada nedjeljom, smatra ustavni stručnjak Mato Palić. No, ocjenjuje da ovog puta, za razliku od 2004. i 2009. godine, vladajući imaju nešto više šansi da im ustavni suci daju zeleno svjetlo za zabranu, ali test neće biti jednostavan. Pitanje je, naravno, hoće li se suci odvažiti i požuriti s odlukom, kao što od njih traže poslodavci, ili će (zbog politike) odugovlačiti
Nakon 14 godina pauze, Ustavni sud RH imat će prilike ponovno raspravljati o zabrani rada trgovina nedjeljom, a za dio sadašnjih sudaca to će biti već dobro poznata tema jer su je pretresali i u svom ranijem mandatu. Najnovija zabrana je, doduše, izvedena malo drukčije – dozvoljeno je 16 radnih nedjelja godišnje i ima manje iznimki, pa su šanse da rješenje prođe test ustavnosti ovog puta veće, ali ipak to rješenje nije „bulletproof”, ocjenjuje za N1 Mato Palić, docent s Katedre ustavnog i europskog prava Pravnog fakulteta Osijek.
Ključ priče o ocjeni sukladnosti novih odredbi Zakona o trgovini s Ustavom je, po njemu, u dvije stvari: kako će Sud ocijeniti iznimke od zabrane rada trgovina nedjeljom, odnosno hoće li ih ocijeniti diskriminatornima ili ne, te da li se zabranom rada poštovalo načelo razmjernosti. Smatra da posao 13 sudaca neće biti lak, a prilično je sigurno, dodaje, da odluka neće biti jednoglasna, što bi se moglo povezati i sa svjetonazorskim pitanjima. Podsjetimo da je sadašnji predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović 2009. godine bio među sucima koji su odlučivali o tadašnjoj zabrani, a među “ponavljačima” je i Snježana Bagić te Mario Jelušić. Tada je odluka protiv zabrane bila jednoglasna.
Gotovac: Isti pravni nedostaci?
No, za razliku od Palića, pa i sličnog stava ustavne stručnjakinje Sanje Barić koja je o tome govorila za Index.hr, stručnjak za radno pravo Viktor Gotovac je u svom znanstvenom radu „(Ne)rad nedjeljom kao dilema radnog prava” ustvrdio da se, unatoč aktualnim modifikacijama rješenja o zabrani rada nedjeljom, tu ponavljaju isti pravni nedostaci koje je Ustavni sud utvrdio 2004. i 2009. godine, pa smatra da bi iniciranje ustavnosudskog preispitivanja suglasnosti moglo voditi ponovnom utvrđenju neustavnosti po istim osnovama.
Kako se čini, bit će više prijedloga za ocjenu ustavnosti, ali kada će Ustavni sud o njima odlučivati, nije poznato, Sud nema rok u kojem mora djelovati, a obično je to u roku godinu dana. Zasad je prijedlog podnijela Udruga Glas poduzetnika, taj potez najavljuju i drugi poduzetnici, pa i HUP, dok su u sindikatu aktualnim rješenjem zadovoljni. Predsjednik HUP-ove udruge trgovaca Mirko Budimir je, gostujući nedavno na HRT-u, poručio da bi Ustavni sud trebao „što žurnije” taj dio Zakona o trgovini proglasiti nevažećim te naglasio da je od primjene zabrane 1. srpnja vidljiv pad broja fiskaliziranih računa, što će voditi i padu prometa.
Možda je ovo zadnji pokušaj
Je li žurnost izjašnjavanja Ustavnog suda vjerojatna, pogotovo u godini uoči parlamentarnih izbora? Odgovor ovisi i o tome koliko vjerujemo u političku neutralnost ustavnih sudaca koje, na koncu konca, izabire Sabor, a neradna nedjelja je jedno od starih predizbornih obećanja HDZ-a. Podsjetimo da svjedočimo trećem nastojanju da se u Hrvatskoj zabrani rad trgovina nedjeljom u zadnjih 20 godina, a četvrtom ako se računa onaj u vrijeme pandemije 2020. godine. No, možda ovo bude i zadnji pokušaj.
„Ako bi Ustavni sud zauzeo stav da je i ovo zakonsko rješenje protuustavno, onda mislim da će to biti kraj tih ideja o ograničenju rada nedjeljom”, smatra ustavni stručnjak Mato Palić. Pitali smo ga stoga da objasni kako će Sud određivati jesu li iznimke od zabrane rada diskriminatorne, kao i što znači da će primijeniti načelo razmjernosti.
Objektivni razlozi za iznimke
Tumači da će Vlada morati Ustavnom sudu obrazložiti objektivne razloge zašto su u Zakonu o trgovini navedene iznimke od zabrane rada nedjeljom, a to se odnosi na prodavaonice unutar željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka, benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova, muzeja, nautičkih marina, kampova, OPG-ova i drugo. Ustav, naime, u članku 49. kaže da se svim poduzetnicima osigurava jednak pravni položaj.
„Kad nešto zabranite, pa odredite iznimke, to znači da ste neke doveli u drugačiji, povoljniji položaj i morate onda dati valjane razloge zašto za neke zabrana ne vrijedi, a na druge se mora primijeniti. Ustavni sud to obrazloženje ne mora uvažiti”, kaže Palić. Drugim riječima, Vlada mora uvjeriti suce Ustavnog suda da su njeni razlozi objektivni, da to nije tek nešto proizvoljno.
Je li zabrana razmjerna cilju?
„Načelo razmjernosti kaže da se neko pravo – a ovdje se radi o poduzetničkim pravima i slobodama – može ograničiti samo ako postoji opravdani cilj”, kaže Palić. U Ustavu RH je pak u članku 16. navedeno da se slobode i prava mogu ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Ustavni sud će stoga provesti tzv. test razmjernosti kojim se provjerava da li je to što Vlada radi prikladno da se postigne cilj koji je naveden u obrazloženju Zakona o trgovini (postizanje bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, obitelj i tome slično). Sljedeći korak je odgovor na pitanje je li to nužno, odnosno da li se isti cilj može postići i s blažim ograničenjem, kaže Palić. „Ako se isti cilj može provesti s blažom restrikcijom, onda treba provesti blažu”, objašnjava. Dodaje da je u prethodnim pokušajima rad trgovina bio zabranjen za sve 52 nedjelje u godini, a sada je omogućeno njih 16, što znači da je ograničenje blaže, pa bi to moglo ići u prilog Vladinim argumentima.
Članak 16. ili članak 50. Ustava RH?
Ukratko, smatra Palić, ako je cilj zabrane zaštita prava radnika u odnosu na poduzetničku slobodu, to se može podvesti pod odredbu iz članka 16. Ustava gdje se među legitimnim ciljevima navode slobode i prava drugih ljudi. I tada bi zabrana mogla, čini se, proći test ustavnosti. No, naglasimo ovdje da se 2009. godine Ustavni sud pozvao na drugi članak Ustava, onaj koji navodi ciljeve zbog kojih se može ograničavati poduzetnička sloboda (članak 50.), a pod te se ciljeve ne mogu svesti prava radnika jer su navedeni zaštita interesa i sigurnosti RH, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi. Ustraje li Sud na stajalištu koje je imao prije 14 godina, onda bi zabrana opet morala pasti.
Vaganje argumenata tu ipak ne staje jer, primjerice, evidentno je da tih 16 radnih nedjelja nema jednak značaj za velike i za male trgovce, potonji su ugroženi.
Ima boljih načina od zabrane
Na koncu, postoji i posve legitiman stav da Vlada uopće ne treba ograničavati i braniti rad trgovina nedjeljom nego jednostavno bolje regulirati rad u tom danu za sve radnike, pa onda i za one u trgovini. Takvi su se prijedlozi čuli i u raspravama koje su bile vođene uoči izmjene Zakona o trgovini, no odbačeni su. I Viktor Gotovac u svom članku ocjenjuje da se zaštita prava radnika na tjedni odmor, pa i na tjedni odmor nedjeljom (u vezi s tradicijom i običajima, što Vlada spominje), mogla postići i na primjereniji način te bez značajnih ograničenja.
„Tako se, primjerice, moglo djelovati konkretnim ograničavanjem broja radnih nedjelja za konkretnog radnika, kao što je Zakonom o radu uređen maksimum prekovremenog rada ili pak obvezom pisanog pristanka na rad nedjeljom za sve radnike ili ciljane skupine, kako to postoji za trudnice, roditelje s djetetom do osam godina ili radnika koji radi u nepunom radnom vremenu za prekovremeni rad”, navodi Gotovac.
Spomenimo na kraju da Ustav jamči pravo radnika na tjedni odmor, ali ne spominje izričito nedjelju. Ona se spominje u Zakonu o radu. S druge strane, rad nedjeljom tek prema ovogodišnjim izmjenama ZOR-a mora biti plaćen 50 posto više. Da se ta odredba primijenila ranije, pa možda uz još veći iznos koji treba biti plaćen za rad nedjeljom, moguće je da bi trgovci, vođeni čistom poslovnom logikom, češće izbjegavali otvaranje trgovina nedjeljom. Naravno, to vladajući onda ne bi mogli pripisati u svoje zasluge, odnosno ne bi mogli poručivati da oni štite obitelj, prava žena koje većinski rade u trgovinama ili pak slobodnu nedjelju kao dio tradicije koja je povezana s naukom Katoličke crkve.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!