Saborski zastupnici nisu u utorak sporili da Hrvatski sabor treba potvrditi dva ugovora bitna za izgradnju Sunčane elektrane (SE) Korlat, kod Benkovca snage 99 megavata, no oporbeni su, podsjećajući na aferu 'plin za cent', upozorili da treba biti oprezan jer je u taj posao uključen HEP.
S obzirom na aferu ‘plin za cent‘, sve antene nam se upale kad vidimo da je tu HEP, rekla je Anka Mrak Taritaš (Glas) u raspravi o potvrđivanju ugovora o projektu Sunčane elektrane Korlat.
Kaže da se samom projektu nema što prigovoriti, ali s obzirom na to da država jamči za njegovo financiranje, zastupnici imaju pravo na zadršku i tražiti da sve bude transparentno i pod lupom javnosti.
Na istom je tragu i promišljanje SDP-ova Borisa Piližote koji podsjeća da ukupni troškovi povezani s projektom iznose 62 milijuna eura.
Od toga će se 30,38 milijuna eura financirati sredstvima iz Ugovora između Europske investicijske banke i HEP-a, a 31,62 milijuna eura iz sredstava Ugovora o zajmu s Europskom bankom za obnovu i razvoj, u oba slučaja, uz državno jamstvo.
SDP podržava obnovljive izvore, ali kad država preuzima rizik, hoćemo i odgovor na pitanje, zašto zajam prati državno jamstvo ako je projekt komercijalno isplativ, je li provedena ozbiljna analiza rizika, tko su izvođači i podizvođači i tko će zaraditi na toj investiciji, zanima Piližotu.
Piližota: Ako HEP ne otplati kredit, dug ide državi
Ne otplati li HEP kredit, dug prelazi na državu, ne samo da ćemo plaćati kamate, nego i proviziju za neiskorišteni novac, upozorava zastupnik i poručuje da će SDP podržati zakone kojima se potvrđuju ugovori za SE Korlat, ali uz nadzor, transparentnost i odgovornost.
HEP se obvezao redovito i u potpunosti ispunjavati sve financijske obveze i podmirivati sve troškove u vezi s provedbom projekta, odgovara mu Goran Kaniški, koji kao i ostali HDZ-ovi zastupnici ističe pozitivne strane tog projekta.
Ovom sunčanom elektranom zadovoljit će se potrebe za oko 100 tisuća kućanstava, kaže Magdalena Komes. Taj projekt nije samo ulaganje u infrastrukturu, nego i u znanje, tehnologiju, domaću industriju, to je ključ za dugoročnu konkurentnost našeg energetskog sektor, dodaje Ante Babić.
S obzirom na to da će se sunčana elektrana nalaziti pored vjetroparka Korlat, koji je u rad pušten 2021., Antu Sanadera (HDZ) zanima je li novi trend da se na području vjetroelektrane gradi i solarna elektrana, odnosno je li to poruka i drugim područjima koja su već iskorištena za vjetroelektranu, da će se graditi i solarna.
Troskot: Vlasnici vjetro i solarnih elektrana su privatnici poput Ante Ćurovića ili strani vlasnici
Očito je to trend, odgovara državni tajnik Vedran Špehar i objašnjava kako je mreža ograničena, te kako se, kad postoji priključak na mrežu svaki mora maksimalno iskoristiti.
Nije lako odgovoriti na to pitanje, s obzirom na vlasništvo zemljišta, ali gdje god postoji mogućnost, zašto ne, kazao je Špehar.
Sanader je pitao i hoće li prihodi iz solarne elektrane biti takvi da će se moći sama sebe financirati.
“Da, inače ne bi ulazili u projekt“, odgovorioje državni tajnik.
Temu o SE Korlat, Zvonimir Troskot (Most) iskoristio je kako bi upitao tko su vlasnici vjetro i solarnih elektrana u Hrvatskoj i odgovorio kako su to „privatnici poput Ante Ćurovića ili strani vlasnici“.
Mi strancima dajemo nešto što nam je bogomdano i od čega naš narod nema apsolutno nikakve koristi, kaže zastupnik i dodaje kako lokalne jedinice od tih elektrana „nemaju apsolutno nikakve koristi“, jer su koncesije za njih bagatelne.
Kao moguće rješenje vidi ulazak lokalnih jedinica u vlasničku strukturu tih projekata za koje općine i gradovi daju zemljišta.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!