U jeku klimatske krize, o klimi i vremenu sve češće komuniciraju amateri. Zašto amaterske prognoze vremena postaju sve relevantnije u našem medijskom prostoru? Treba li Državni hidrometeorološki zavod reagirati na nestručne najave opasnih vremenskih prilika, urednica Tea Blažević pitala je ravnatelja Državnog hidrometeorološkog zavoda, Ivana Güttlera, meteorologa Bojana Lipovšćaka i novinara Borisa Rašetu.
Novinar Rašeta komentirao je tekst na temelju Facebook objave amaterske udruge, kao i tekstove na temelju pogrešnih tumačenja priopćenja Državnog hidrometeorološkog zavoda i njihove sedmodnevne prognoze. Rašeta je istaknuo: “Ovaj tip naslova nikad ne čitam. Ovo je rezultat dvije stvari, s jedne strane klikabilnosti, s druge strane su tu neupućeni novinari koji u jednom danu pišu o izvještajima s burze, o ciklonama, stanju ekonomije. Zbog digitalne tranformacije cijela industrijska baza se urušila. Nekad ste znali da su novine, tiskani medij temelj, proizvode vijesti. Sad to više nije tako, temelj se izgubio, digitalna sfera nije dovoljno monetabilna za razliku od američke, rade sve manje plaćeni novinari, sve manje obrazovani, koji moraju zahvatiti u što šire područje, rezultat je kaos u kojem se ne možete snaći.”
Meteorolog Bojan Lipovšćak istaknuo je još jedan problem: “Mi meteorolozi upotrebljavamo meteorološke termine koji su točno definirani i imaju svoje značenje i funkciju, sad ih koristimo i u javnosti, ali ih ljudi ne tumače na dobar način”, kaže.
“Amateri nisu homogena zajednica. Mi smo sretni da postoje zaljubljenici u prirodu, čak i DHMZ dobro s njima surađuje, izvrsni su fotografi neki od njih, neki od njjih daju novce iz svog džepa za instalaciju meteoroloških postaja. Postoje i oni koji su aktivni u medijskom prostoru. 90 posto ovakvih tekstova je klikabilnost”, istaknuo je ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda.
“Problem s ovim statusima je to što netočne informacije, napuhane mogu nekoga dovesti do nekakve odluke kojom si može povećati rizik da strada. Zato u hrvatskom zakonodavstvu postoji koncept upozorenja, da to mora biti single voice, ne zato što DHMZ to želi ukrasti, već jer druga tijela nemaju vremena po portalima čitati i žele imati jedan izvor otkud dolazi informacija, 365 dana u godini. Zato pravimo razliku između prognoze i upozorenja, nacionalne meteorološke službe su onda zadužene i imaju zakonsku obvezu da pružaju od 0 do 24, 365 dana u godini takvu podršku drugom dijelima. Nemam ništa osobno protiv, volio bi se da se mnogi bave meteorologijom, da javljaju kad padne tuča, da fotografiraju, da mjere u svom dvorištu”, također je istaknuo Güttler.
Kako riješiti problem košmara u medijskom prostoru kad je pitanje vremenske prognoze?
“Tko može poslati poruku građanima na mobitel o opasnoj situaciji? U tom pravilu je jasno definirano. Ako je u pitanju poplava, nadležne su Hrvatske vode, ako je olujno nevrijeme, tu je čelnik DHMZ-a. Područje interneta je još uvijek divlji zapad, nisam skon da DHMZ glumi policiju, da idemo po društvenim mrežama, vrlo je to zahtjevno i teško. S nekim portalima dobro surađujemo. Nekada su to dobri razgovori, nekad se preuzmu tekstovi loše napravljeni, neprofesionalni. Čak i da dobijemo zadatak da radimo tzv. medijsku policiju, to bi morao biti tim od 20 ljudi koji će od 0 do 24 provjeravati, pisati dopise”, istaknuo je ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda.
Novinar Rašeta komentirao je odgovornost medija: “Odgovornost medija definirana je regulatornim okvirom i tržišnom pozicijom. Ako će biti odgovorniji, to zahtjeva više resursa, više edukacija, obrazovanja novinara, više novca.”
Lipovšćak je istaknuo da treba provjeravati izvor informacija. “Ako je izvor informacija pčelar koji na Facebooku napiše prognozu i na njega se pozove cijela internetska zajednica, onda je to neozbiljno. Ako je izvor netko od meteorologa, definirano je tko može govoriti o prognozi i vremenu, onda je to osoba koja stoji iza toga, a iza njega stoji Zavod ili stoji drugi izvor informacija koji je pouzdan”, govori.
U edukaciji je spas – složili su se sugovornici na kraju emisije Klimatska budućnost, edukacije za novinare mogle bi biti dio rješenja ovog košmara koji trenutačno vlada.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!