Amnesty International upozorava: Projekti fosilnih goriva ugrožavaju zdravlje dvije milijarde ljudi

Novo izvješće Amnesty Internationala, podijeljeno ekskluzivno s Guardianom, otkriva da više od 18.300 naftnih, plinskih i ugljenskih lokacija trenutno djeluje u 170 zemalja svijeta, zauzimajući golem dio Zemljine površine.

Blizina bušotina, postrojenja za preradu, cjevovoda i drugih objekata fosilne industrije povećava rizik od raka, respiratornih i srčanih bolesti, prijevremenih porođaja i smrti, ugrožava opskrbu vodom i zrakom te degradira tlo.

Gotovo polovica milijarde ljudi (463 milijuna), uključujući 124 milijuna djece, sada živi unutar jednog kilometra od lokacija s fosilnim gorivima, dok je još oko 3.500 novih projekata u planu ili izgradnji, što bi moglo izložiti dodatnih 135 milijuna ljudi štetnim isparavanjima, bakljama i izlijevanjima, navodi se u izvješću Extraction Extinction: Why the Lifecycle of Fossil Fuels Threatens Life, Nature, and Human Rights.

Većina aktivnih projekata stvorila je žarišta zagađenja, pretvarajući obližnje zajednice i ključne ekosustave u tzv. žrtvene zone – teško kontaminirana područja u kojima siromašne i marginalizirane skupine snose nerazmjerni teret izloženosti toksinima.

Izvješće detaljno opisuje razoran učinak vađenja, prerade i transporta, pokazuje kako curenja, baklje i gradnja uništavaju nezamjenjive ekosustave te ugrožavaju ljudska prava, osobito onih koji žive u blizini naftne, plinske i ugljene infrastrukture.

Globalna politička pozadina

Izvješće stiže u trenutku kad se svjetski čelnici – bez SAD-a, najvećeg povijesnog emitera stakleničkih plinova – okupljaju u Belému u Brazilu na 30. godišnjim klimatskim pregovorima, usred rastućeg nezadovoljstva zbog sporog napretka u ukidanju fosilnih goriva.

„Industrija fosilnih goriva i njihovi državni sponzori desetljećima tvrde da ljudski razvoj zahtijeva fosilna goriva. Ali znamo da su, pod krinkom ekonomskog rasta, služili pohlepi i profitu bez granica, kršili prava nekažnjeno i uništili atmosferu, biosferu i oceane“, rekla je Agnès Callamard, glavna tajnica Amnesty Internationala.

„Čelnici COP30 moraju staviti ljude – a ne profit i moć – u središte pregovora obvezujući se na potpuno, brzo, pravedno i financirano ukidanje fosilnih goriva te pravednu tranziciju na održivu energiju za sve.“

COP30 se održava dok se Filipini, Meksiko i Jamajka oporavljaju od razornih superoluje pojačanih toplijim atmosferom i oceanima, dok su države pod sve većim pritiskom da odlučno reguliraju fosilne kompanije i ukinu eksploataciju, subvencije, dozvole i potrošnju kako bi poštovale presudu Međunarodnog suda pravde.

Prošlog tjedna Guardian je otkrio kako je više od 5.350 lobista fosilne industrije sudjelovalo na UN-ovim klimatskim pregovorima tijekom posljednje četiri godine, blokirajući klimatske akcije dok njihovi poslodavci ostvaruju rekordnu proizvodnju nafte i plina.

Znanstveni podaci i okolišne posljedice

Kvantitativna analiza temelji se na pionirskom kartiranju koje su proveli istraživači Better Planet Laboratoryja (BPL) sa Sveučilišta Colorado Boulder. Usporedili su podatke o poznatim lokacijama fosilne infrastrukture s popisima stanovništva i skupovima podataka o ključnim ekosustavima, emisijama stakleničkih plinova i zemljištima autohtonih naroda.

Trećina svih aktivnih naftnih, plinskih i ugljenskih lokacija preklapa se s kritičnim ekosustavima poput močvara, šuma ili riječnih sustava koji su bogati biološkom raznolikošću i ključni za pohranu ugljika. Prava globalna razmjera vjerojatno je još veća zbog nedostatka dokumentacije i ograničenih popisa stanovništva u mnogim zemljama.

Izvješće uključuje i svjedočanstva autohtonih branitelja zemlje u Kanadi, obalnih zajednica u Senegalu, ribara u Kolumbiji i Brazilu, te amazonskih vođa u Ekvadoru koji se bore protiv spaljivanja plina.

Nepravda i ljudska prava

Nalazi otkrivaju duboko ukorijenjene ekološke nepravde i rasizam u izloženosti industriji fosilnih goriva.
Autohtoni narodi, koji čine samo 5 % svjetske populacije, nesrazmjerno su izloženi infrastrukturi fosilnih goriva – jedan od šest projekata nalazi se na njihovim teritorijima.

„Doživljavamo međugeneracijski umor od borbe … Fizički nećemo preživjeti ovo. Nikada nismo bili pokretači, ali snosimo sav teret nasilja“, rekla je Tsakë ze’ Sleydo’ (Molly Wickham), braniteljica teritorija Wet’suwet’en u Britanskoj Kolumbiji, govoreći o skoroj izgradnji novih kompresora za plinovod na autohtonim zemljištima.

Proširenje industrije fosilnih goriva povezano je i s oduzimanjem zemljišta, uništavanjem kulture, podjelama u zajednicama i gubitkom sredstava za život, kao i nasiljem, prijetnjama i tužbama protiv lokalnih vođa koji se mirno protive izgradnji cjevovoda i bušotina.

„Ne tražimo novac; želimo samo ono što je naše. Samo želimo loviti ribu u zaljevu Guanabara – to je naše pravo. A oni nam to pravo oduzimaju“, rekao je Bruno Alves de Vega, gradski ribar iz Rio de Janeira.

Zdravlje i budućnost

Fosilna goriva utječu na svaki dio ljudskog tijela, s posebno teškim posljedicama za djecu, starije i trudnice, ugrožavajući zdravlje budućih generacija, upozorava specijalni izvjestitelj UN-a za klimatske promjene, koji poziva na kaznenu odgovornost onih koji šire dezinformacije o klimatskoj krizi i potpunu zabranu lobiranja i oglašavanja industrije fosilnih goriva.

„Klimatska kriza manifestacija je i katalizator duboko ukorijenjenih nepravdi“, zaključila je Callamard. „Epoha fosilnih goriva mora završiti sada.“