Godišnje posiječemo milijune hektara: Kako zaštititi svjetske šume?

Nakon što nije uspio postići konsenzus, predsjednik COP-a Andre Corrêa do Lago najavio je te planove kao dobrovoljnu inicijativu. Brazil će izvijestiti o napretku na sljedećem klimatskom summitu UN-a, COP31, kada će predati predsjedanje Turskoj, dok će Australija predsjedati pregovorima, piše The Conversation.

Zašto sada?

Ovi ciljevi proizlaze iz rezultata prvog globalnog pregleda napretka svijeta prema ciljevima Pariškog sporazuma, provedenog 2023. godine.

Na pregovorima COP28 u Dubaiju te godine postignut je dogovor o postupnom napuštanju fosilnih goriva te zaustavljanju i preokretanju krčenja šuma i degradacije šuma do 2030. godine.

Međutim, ostvarenje tih ciljeva ovisi o „pravednoj tranziciji”, u kojoj nijedna zemlja ne smije biti zapostavljena u prijelazu prema niskougljičnoj budućnosti. To uključuje i „temeljni paket” javnih financija za prilagodbu klimatskim promjenama te za gubitke i štete. Ishod iz Beléma u tome je podbacio.

Šume trebaju hitnu zaštitu

Gubitak i degradacija šuma nastavljaju se prosječnom stopom od 25 milijuna hektara godišnje tijekom posljednjeg desetljeća, prema podacima Global Forest Watcha. To je 63 % više od stope potrebne za ispunjenje postojećih ciljeva zaustavljanja i preokretanja gubitka šuma do 2030. Ipak, klimatske obveze podnesene za COP u Belému i dalje su daleko od tog cilja.

U Izvješću o jazu u korištenju zemljišta za 2025. godinu, moji kolege i ja izračunali smo razmjere tog „šumskog jaza” – razlike između ciljeva za 2030. i planova koje države iznose u svojim klimatskim obvezama.

Pokazujemo da bi obveze podnesene do ovogodišnjeg klimatskog summita smanjile krčenje šuma za manje od 50 % do 2030., što znači da bi šume na gotovo 4 milijuna hektara i dalje bile posječene. Te bi obveze dovele i do degradacije šuma – smanjenja ekološke cjelovitosti šumskih područja – na gotovo 16 milijuna hektara. To je tek 10 % smanjenja u odnosu na sadašnje stope.

Zajedno, to znači očekivani „šumski jaz” od oko 20 milijuna hektara koji bi se do 2030. svake godine izgubili ili degradirali. To je otprilike dvostruko više od površine Južne Koreje.

Iako to naglašava neadekvatnost postojećih obveza, analiza se temelji na planovima predanima do početka studenoga 2025., kada je samo 40 % zemalja podnijelo ažurirane planove. Velike obveze podnesene tijekom COP31, poput onih Europske unije i Kine, ne mijenjaju ovu analizu.

Pozitivni pomaci u Belému

U Brazilu je pokrenut novi fond za očuvanje šuma pod nazivom Tropical Forests Forever Facility, koji je privukao obećanja u iznosu od 6,7 milijardi američkih dolara (9,9 milijardi australskih dolara).

Fond se usredotočuje na tropsku deforestaciju, glavni izvor emisija iz gubitka šuma. No ima i ključnu slabost: ograničeno praćenje degradacije šuma, što bi moglo omogućiti državama da primaju sredstva, a da pritom i dalje sječu primarne šume.

Fond će osnovati znanstveni odbor i planira u sljedeće tri godine revidirati pokazatelje praćenja, što pruža priliku za jačanje njegove sposobnosti zaštite tropskih šuma.

Na sastanku čelnika COP30 također je predstavljena povijesna obveza od 1,8 milijardi američkih dolara (2,7 milijardi australskih dolara) za potporu očuvanju i priznavanju 160 milijuna hektara teritorija autohtonih naroda i lokalnih zajednica u tropskim šumskim zemljama.

No globalno djelovanje na zaštiti šuma mora se proširiti i izvan tropa. U pogledu krčenja i degradacije šuma, zemlje globalnog sjevera odgovorne su za više od polovice globalnog gubitka šumskog pokrova u posljednjem desetljeću.

Izvan tropskih šuma

Potreban je globalni okvir odgovornosti za šume kako bi se povećala ambicija klimatskog djelovanja, uključujući u zemljama i regijama s velikim šumskim površinama izvan tropa, poput Australije, Kanade i Europe.

U tim regijama industrijska sječa glavni je uzrok gubitka šumskog pokrova, ali dobiva znatno manje političke pozornosti od tropske deforestacije. Velike razlike u izvještavanju – između krčenja i degradacije – znače da degradacija povezana sa sječom često ostaje neprijavljena.

U nedavnom izvješću samo je 59 zemalja navelo da prati degradaciju šuma. Od njih je gotovo tri četvrtine tropskih šumskih zemalja.

Svjetski kongres za očuvanje prirode IUCN-a, koji je ove godine održan u Abu Dhabiju prije klimatskih pregovora, usvojio je rezoluciju o osiguravanju pravedne odgovornosti i sredstava provedbe za međunarodne ciljeve zaštite šuma. Ona je proizašla iz prepoznate potrebe za većom ravnopravnošću standarda zaštite šuma među državama.

Sve to upućuje na hitnu potrebu rješavanja pitanja odgovornosti u globalnom upravljanju šumama. Plan za šume koji bi se trebao razviti za COP31 u Turskoj mogao bi pomoći u jačanju usklađenosti i transparentnosti unutar procesa UN-a – od Plana UN-ova foruma o šumama za razdoblje 2017.–2030. do cilja Okvira za globalnu bioraznolikost Kunming–Montreal za 2030., kojim se nastoji zaustaviti i preokrenuti gubitak bioraznolikosti.

Australija bi mogla predvoditi zaštitu šuma

Australija bi mogla pomoći u oblikovanju globalnih ambicija za šume u nadolazećoj godini. Trenutačno je jedina zemlja čija obveza o smanjenju emisija obećava zaustavljanje i preokretanje krčenja i degradacije šuma do 2030. – jasan signal da razvijene zemlje moraju preuzeti vodstvo.

Kao predsjedateljica pregovora na COP31, Australija također može raditi na uključivanju brazilskih planova o fosilnim gorivima i šumama u formalne pregovore. No to ovisi o dvjema stvarima: vjerodostojnom vodstvu razvijenih zemalja i dugo odgađanom klimatskom financiranju. Kao žarišna točka deforestacije s kontinuiranom sječom autohtonih šuma, Australija mora učiniti još mnogo kako bi ispunila tu odgovornost.