Zeleni gradovi: Vertikalni vrtovi su lijepi, ali i jako korisni, evo zašto

Koncept je 1980-ih popularizirao francuski botaničar Patrick Blanc, a među najpoznatijim primjerima u Europi je milanski Bosco Verticale – dva nebodera s više od 21.000 stabala i grmova koji godišnje apsorbiraju gotovo 20 tona ugljika i služe kao stanište za brojne vrste ptica.

Istraživanja pokazuju da vertikalni vrtovi mogu znatno sniziti temperaturu zgrada i gradskih površina, smanjiti apsorpciju topline te poboljšati kvalitetu zraka i životne uvjete u gusto naseljenim urbanim sredinama.

Osim toga, filtriraju štetne čestice, upijaju ugljikov dioksid i povećavaju bioraznolikost u gradovima gdje često nema prostora za klasične parkove, piše Euronews.

Ključ uspjeha vertikalnog vrta

Španjolski botaničar Ignacio Solano, osnivač tvrtke Paisajismo Urbano iz Alicantea, procjenjuje da je sudjelovao u postavljanju gotovo milijun četvornih metara vertikalnih vrtova diljem svijeta.

Solano već više od 14 godina proučava tropske ekosustave u Kolumbiji, Madagaskaru i drugim područjima kako bi razumio kako biljke međusobno funkcioniraju u prirodi.

Ključ uspješnog vertikalnog vrta je pažljiv odabir biljnih vrsta ovisno o klimi, položaju zgrade i uvjetima okoliša. Biljke rastu bez zemlje, uz pomoć hidroponskog sustava koji ih opskrbljuje vodom i hranjivim tvarima.

Solano tvrdi da takvi sustavi proizvode tri puta više kisika i rastu tri puta brže od klasičnih zelenih površina, dok moderna tehnologija danas zahtijeva minimalnu potrošnju vode i tek jedno održavanje godišnje.