Batat, koji je u našim krajevima poznat i kao „slatki krumpir“, je višegodišnja gomoljasta biljka porijeklom iz tropskih i suptropskih područja Srednje i Južne Amerike. Spada u skupinu korjenastog povrća, zbog velikog korijena, koji se odlikuje škrobnim i slatkastim okusom.
Razne civilizacije upotrebljavaju ga već najmanje 5000 godina, a u Europi posljednjih desetak godina postaje sve popularniji.
Nutritivno se sastoji od mnoštva ugljikohidrata, vitamina i minerala te sadrži iznimno veliku količinu vitamina A. Batat sadrži mnogo škroba i vrlo malo masti, visokokvalitetna je energetska namirnica te sadrži tisuću puta više vitamina od krumpira
Korijen batata je kvrgav, izduženog i šiljastog oblika te glatke kore koja može biti žute, narančaste, crvene, ljubičaste, bež i smeđe boje. Očišćeni batat može varirati od bijele, žute i bež, preko narančaste i crvene, sve do ružičaste i ljubičaste.
Bolesti i stanja kod kojih se osobito preporučuje konzumacija batata:
• srčani i moždani udar
• bolest srca i krvnih žila
• karcinom
• očna mrena
• noćna sljepoća
• dijabetes
• slab imunitet
• akne
• Alzheimerova bolest
Batat obično se jede kuhan ili pečen. Radi očuvanja njegova aromatičnog okusa bolje ga kuhajte na pari, nego u vodi, oko 30 – 40 minuta. Možete ga peći kao krumpir i poslužiti kao prilog, ali i pripravljati kao samostalno jelo.
Zbog izražajne boje, batat na tanjuru izgleda vrlo privlačno i u obliku pirea. Pogodan je i za spravljanje okruglica, kruha te raznih slastica (pudinga, pita, savijača). Mladi se listovi batata mogu pripremiti kao špinat, a korijen se može jesti i dok je sirov. Jedite ga s korom – kora batata sadrži korisna dijetalna vlakna.