Iako je puno toga još nepoznanica oko svrhe spavanja, opće je prihvaćeno među stručnjacima da je san nužan iz mnogih bioloških razloga.

Do danas su znanstvenici otkrili da san pomaže tijelu na više načina, a Healthline je izdvojio najistaknutije teorije.

Skladištenje enrgije

Prema ovoj teoriji, san nam je potreban da bismo sačuvali energiju. Spavanje nam omogućuje smanjenje kalorijskih potreba svodeći funkcije na bazalni metabolizam.

Ovaj koncept je potkrijepljen načinom na koji naš metabolizam opada tijekom spavanja. Istraživanja pokazuju da 8 sati sna ljudima može osigurati dnevnu uštedu energije od 35 posto.

Teorija o očuvanju energije sugerira da je glavna svrha sna smanjenje ljudske potrošnje energije tijekom dana i noći, kada je nezgodno i manje učinkovito tražiti hranu.

Obnova stanica

Druga teorija, nazvana restorativna teorija, kaže da je tijelu potreban san da bi se obnovilo.

Ideja je da spavanje omogućuje popravak i ponovno stvaranje stanica. To je potkrijepljeno mnogim važnim procesima koji se događaju tijekom spavanja, uključujući:

– popravak mišića

– sinteza proteina
– rast tkiva
– oslobađanje hormona

Moždane funkcije

Teorija plastičnosti mozga kaže da je za funkcioniranje mozga potreban san. Točnije, da san omogućuje vašim neuronima ili živčanim stanicama reorganizaciju.

Kada spavate, glimfatski sustav aktivira se kako bi pročistio vaš središnji živčani sustav i uklonio otrovne nusproizvode iz mozga koji se nakupljaju tijekom dana.

Istraživanja sugeriraju i da san pridonosi funkciji pamćenja pretvaranjem kratkoročnih u dugoročna sjećanja, kao i brisanjem ili zaboravljanjem nepotrebnih informacija koje bi inače mogle opteretiti živčani sustav.

Spavanje utječe na mnoge aspekte rada mozga, uključujući:

– učenje

– pamćenje
– vještine rješavanja problema
– kreativnost
– odlučivanje

– usredotočenost
– koncentracija

Emocionalna uravnoteženost

San je neophodan i za emocionalno zdravlje. Tijekom spavanja, aktivnost mozga se povećava u područjima koja reguliraju emocije, čime se podržava zdrava funkcija mozga i emocionalna stabilnost.

Jedan primjer kako san može pomoći u regulaciji emocija događa se u amigdali, dijelu mozga zaduženom za odgovor na strah. Kada spavate dovoljno, amigdala može prilagoditi reakciju, ali ako ste neispavani, veća je vjerojatnost da će amigdala pretjerano reagirati.

Istraživanja pokazuju da su spavanje i mentalno zdravlje međusobno povezani. S jedne strane, poremećaji spavanja mogu pridonijeti nastanku i napredovanju problema s mentalnim zdravljem, ali s druge strane, problemi s mentalnim zdravljem također mogu pridonijeti poremećajima spavanja.

Održavanje težine

Spavanje utječe na vašu težinu kontroliranjem hormona gladi. Ti hormoni uključuju grelin, koji povećava apetit, i leptin, koji povećava osjećaj sitosti nakon jela.

Tijekom sna, grelin se smanjuje jer trošite manje energije nego kad ste budni. Nedostatak sna pak podiže grelin i potiskuje leptin. Ova neravnoteža čini vas gladnijima, što može povećati rizik od unosa više kalorija i debljanja.

Nedavna istraživanja potvrdila su da kronični nedostatak sna, što uključuje čak i samo pet uzastopnih noći nedovoljnog sna, može biti povezan s povećanim rizikom od:

– pretilosti
– metabolički sindrom
– dijabetes tipa 2

Ispravna funkcija inzulina

Inzulin je hormon koji pomaže vašim stanicama pri korištenju glukoze za dobivanje energije. Ali kod inzulinske rezistencije vaše stanice ne reagiraju pravilno na inzulin. To može dovesti do visoke razine glukoze u krvi i, na kraju, dijabetesa tipa 2.

Spavanje može zaštititi od inzulinske rezistencije tako da održava vaše stanice zdravima, što im omogućuje da lako preuzmu glukozu.

Mozak također koristi manje glukoze tijekom spavanja, što pomaže tijelu u regulaciji ukupne glukoze u krvi.

Imunitet

Zdrav i snažan imunološki sustav ovisi o snu. Nedostatak sna može inhibirati imunološki odgovor i učiniti tijelo osjetljivijim na mikroorganizme.

Dok spavate, vaše tijelo proizvodi citokine, proteine ​​koji se bore protiv infekcija i upala. Također proizvodi određena antitijela i imunološke stanice. Zajedno, ove molekule sprječavaju bolesti uništavajući štetne klice.

Zato je san tako važan kada ste bolesni ili pod stresom. Tijekom tih razdoblja tijelo treba još više imunoloških stanica i proteina.

Zdravlje srca

Iako točni uzroci nisu jasni, znanstvenici vjeruju da san podržava i zdravlje srca. To proizlazi iz veze između bolesti srca i lošeg sna.

Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) kaže da prosječna odrasla osoba treba sedam sati sna noću. Ako osoba kontinuirano spava manje od toga, to može dovesti do zdravstvenih problema.

Nedostatak sna povezan je s nizom rizičnih čimbenika za srčane bolesti, uključujući:

– visoki krvni tlak
– povećana aktivnost simpatičkog živčanog sustava
– povećana upala
– povišene razine kortizola
– debljanje
– inzulinska rezistencija

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.