Muftija banjalučki Osman efendija Kozlić kaže da o značaju sutrašnjeg svečanog otvaranja Ferhat-pašine džamije u Banjoj Luci najviše govori činjenica da će mu prisustvovati gotovo svi značajni društveno-politički i vjerski faktori što se tiče BiH, pa i regije.
Kozlić je istaknuo da pripreme za sutrašnju manifestaciju, koja će prema njegovim riječima obilježiti ovaj mjesec, ako ne i godinu, teku prema planu.
PROČITAJTE JOŠ
“Za muslimane vjernike, što se nas tiče, najveći značaj je u tome što će otvaranje Ferhadije poslati poruku našim ljudima koji su napustili Banja Luku prije dvadesetak godina da ozbiljno počnu razmišljati da se vraćaju. Oni koji su pred mirovinu da provode svoje stare dane ovdje u svom rodnom gradu, oni koji su mlađi također da razmišljaju o povratku. To je po meni najznačajnija poruka koja će biti poslana muslimanima, Bošnjacima. Muslimanima širom BiH također da je Banja Luka otvoren i slobodan grad i da ovdje mogu dolaziti posjetiti Ferhadiju i druge naše džamije i druga naša mjesta, ali isto tako Ferhadija je vrlo značajna i poslat će poruku i svima drugima. Ona je u povijesnom i kulturološkom smislu kulturno nasljeđe i bogatstvo, pa i svetinja, svih nas, pogotovo svih Banjalučana koji je doživljavaju kao nešto što je simbol Banja Luke, nešto pored čega su proveli svoje djetinjstvo. Tako da vidim i tu značaj vezano i za pripadnike drugih religijskih zajednica odnosno naroda koji ovdje žive”, kazao je Kozlić.
– Da se nikad ne ponovi –
Prema njegovim riječima 7. svibnja, Dan džamija, nije slučajno izabran za datum svečanog otvaranja. Cilj je bilo i podsjećanje na “datum njenog rušenja, skrnavljenja, na dan kad je nevin čovjek ovdje izgubio život”.
“Želimo da 7. svibnja podsjeća sve da se tako nešto više ne smije dogoditi i ne smije ponoviti”, rekao je Kozlić.
Ferhadija je zadužbina Ferhad-paše Sokolovića, izgrađena je 1579. godine, a 1950. godine uvrštena je u kulturnu baštinu Bosne i Hercegovine, potom i na listu spomenika svjetske baštine pri UNESCO-u. Srušena je tijekom rata u BiH, 7. svibnja 1993. godine, a ovaj datum u BiH se obilježava kao Dan džamija. Polaganje kamena temeljca za obnovu Ferhadije 2001. godine prekinuli su neredi u kojima je stradao Murat Badić iz Cazina.
Prema riječima Kozlića, proces obnove trajao je dugo i bio je vrlo zahtjevan i skup. Citirajući svog prethodnika, bivšeg banjalučkog muftiju Edhema Čamdžića, da svaki njen kamen predstavlja svetost i nastojalo se pronaći i vratiti kamen koji je stotinama godina slušao ovdje Božju riječ, Kozlić je naveo da je dobar dio kamena vraćen i ugrađen.
“Ono što nije bilo moguće vratiti, korišteni su novi materijali. Potpuno su korištene stare, drevne tehnike, koje su korištene u ono vrijeme u 16. stoljeću, tako da se koristila kišnica, umjesto vode, umjesto žbuke jaja i neki drugi materijali. Nastojalo se maksimalno, koliko je bilo moguće, raditi istim tehnikama i vratiti Ferhadiji njen prvobitni izgled. Koliko čujem, od onih koji se razumiju u umjetnost i arhitekturu, hvala Bogu pod pokroviteljstvom i nadzorom svih institucija za zaštitu kulture iz BiH i posebno Turske u tome se u dobroj mjeri uspjelo”, rekao je Kozlić.
Obnova Ferhadije koštala je više od 10 milijuna KM. Na ovaj iznos najviše je utjecalo vraćanje kamena, pripremanje za gradnju, ispitivanje kroz sva godišnja doba, a samo taj proces trajao je godinama.
– Pomoć iz čitavog svijeta –
Pomogle su i državne i entitetske institucije, kantoni, gradovi, i općine.
“Ako želimo kazati tko je najviše dao, tko je najviše zaslužan od ovih institucija onda su to institucije i ministarstva RS, a najveću donaciju i zaslugu što uopće 7. svibnja imamo otvorenje džamije možemo zahvaliti Republici Turskoj, turskom narodu, odnosno turskim vakufima i posebno Turskoj agenciji za međunarodnu suradnju i razvoj TIKA koja je uzela na sebe ove završne radove posebno vanjskog uređenja odnosno unutarnjeg oslikavanja i konačnog izgleda unutrašnjosti Ferhat-pašine džamije”, rekao je on.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
