Gosti Pressinga Žarko Puhovski i Aleksandar Popov suglasni su da je deklaracija koju su jučer potpisali Aleksandar Vučić i Kolinda Grabar Kitarović "samo jedan od papira koji nabraja probleme dve zemlje". Puhovski kaže da je to prazan tekst, a Popov dodaje da u tom činu nema ničeg "povijesnog", kako su predstavnici dvije zemlje govorili.
Šta će za buduće odnose Srbije i Hrvatske značiti potpisivanje Deklaracije, u beogradskom su Pressingu govorili profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu Žarko Puhovski i Direktor centra za regionalizam iz Novog Sada Aleksandar Popov.
VEZANE VIJESTI
“To je prazan tekst koji ništa ne znači i potpuno odgovara protokolarnim ovlastima predsjednice u svakom pogledu”, navodi Puhovski.
Popov kaže da “mi imamo manir da neke stvari predstavljamo povijesnim, a što je i predsjednica Hrvatske preuzela i nazvala “povijesnim” jučerašnji susret. “Ja ne vidim što je tu povijesno”, dodaje.
“Kolindi je bilo lako da se susretne, jer je Vlada pala i nije pod pritiskom te vlade”, kaže Popov.
Prema mišljenju Puhovskog, pitanja koja opterećuju dvije zemlje ne mogu se riješiti u dogledno vrijeme i to će nadmašiti mandat Vučića i Grabar Kitarović.
Novi uvjeti Hrvatske
Agencija Beta javila je da su mali izgledi da se međuvladina konferencija EU i Srbije održi 30. lipnja i na njoj otvore poglavlja 23. i 24. o vladavini prava i temeljnim slobodama u pregovorima o članstvu, jer Hrvatska još nije sasvim odustala od ranijih zahtjeva Beogradu, a dodala je i nove, poput odštete za ratne žrtve.
Upitan o tome, Puhovski kaže da se radi o pogrešnim interepetacijama, i da to nisu pregovori nego ispiti. “Hrvatska diplomacija očito po nekoj logici, ako je to sve točno, radi tako da pokušava dodatno opteretiti uvjete za pregovore Srbije s EU”, navodi on.
“To je taktički i principijelno po meni pogrešno”, rekao je i dodao da točku po točku treba rješavati. “Italija je to radila Sloveniji, Slovenija Hrvatskoj, a svi su hrvatski političari rekli da neće to raditi Srbiji”, kaže Puhovski.
I Popov je mišljenja da je u pitanju zloupotreba međusobnih odnosa u političke svrhe. “Tome sve članice EU teško odole”, kaže on, ali i dodaje da ni Srbija nije bila dovoljno ofanzivna ranijih godina, prije nego što je Hrvatska ušla u EU. On je mišljenja da je ovaj zahtjev Hrvatske stigao ranije u Bruxelles, prije posjete predsjednice Kolinde Grabar Kitarović Srbiji.
Odnosi Srbije i Hrvatske: Intimni ili “Ledeno doba”?
Upitan o odnosima Srbije i Hrvatske, Popov ocjenjuje da su se oni našli na stranputici od 2012. godine, kada je SNS pobijedio na izborima u Srbiji i Zoran Milanović shvatio da ne želi surađivati sa strankom čiji su lideri imali ulogu devedesetih, a onda su uslijedile neke izjave predsjednika Tomislava Nikolića.
“Karamarko je, s druge strane, otišao previše udesno i nije se dogodilo da dvije patriotske stranke iz Hrvatske i Srbije unapređuju odnose. Sada sve ovisi o tome tko će pobijediti”, kaže Popov, dodajući da je ovo ledeno doba odnosa dvije zemlje.
Puhovski je, s druge strane, mišljenja da odnosi dvije države nikad nisu bili intimniji nego posljednjih mjeseci.
On podseća da se na izborima u Srbiji čuo čitav niz ružnih riječi, a da je prije toga Kolinda Grabar Kitarović pobijedila Iva Josipovića tako što je uvjeravala javnost da je Josipović “agent regije”, a onda postala “kraljica Balkana”. On dodaje da je riječ “region, regija” najveća psovka u Hrvatskoj.
U predizbornoj kampanji za parlamentarne izbore Milanović je dobio dio patriotskih glasova jer je uvjeravao glasače da Karamarko surađuje s Vučićem i Orbanom protiv Hrvatske, dodaje profesor Puhovski.
Govoreći o predstojećim izborima u Hrvatskoj, Puhovski navodi da mu se čini izvjesnim da će izbore dobiti SDP, ali ne i dovoljnu većinu, već da će se govoriti o koalicijama.
“Posebno su se ostramotili u Hrvatskoj predstavnici srpske manjine koji su prišli HDZ-u koji je vodio godinama striktnu protisprsku politiku, oni su do zadnjeg časa bili u pregovorima za spašavanje Karamarkove Vlade”, kaže Puhovski.
HDZ će lošije proći na izborima
Predsjednik Hrvatske demokratske zajednice Tomislav Karamarko podnio je ostavku na tu funkciju, samo dva mjeseca nakon što je ponovno izabran za lidera najveće parlamentarne stranke u Hrvatskoj.
Komentirajući to, Puhovski je rekao da je situacija u HDZ-u kao i u većini stranaka u Hrvatskoj takva da nema demokracije. “Karamarko je uspio shvatiti prekasno da je učinio veliku štetu svojoj stranci i on je napravio nešto što je paradoksalno – odustali su od vlasti da bi zaštitili svog predsjednika. Sada vide da je stvar otišla predaleko, da mu prijeti mogućnost nekog revolta, povukao se, prekasno, i pitanje je hoće li se stranka konsolidirati sada pred izbore, ali to je njihov problem”, kaže Puhovski i dodaje da je tu isplivalo pitanje unutarstranačke demokracije.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
