Kakvi su kriteriji za ocjenu napretka u poglavlju 23 u pregovorima Srbije o članstvu u Europskoj uniji, i dalje nije sasvim jasno. Beograd tvrdi da nitko nije postavljao bilo kakve uvjete, iako je Zagreb kompromis predstavio tako da će Srbija morati ispuniti one zahtjeve na kojima je Zagreb i inzistirao tijekom blokade.
Je li na djelu kompromisno rješenje Zagreba i Beograda ili je u boljem razumijevanju susjeda i otvaranju poglavlja 23 i 24 posredovala Europa?
“Slušao sam gospodina Kovača, nisam baš mnogo preciznih stvari čuo, jer sukob jurisdikcija je nešto drugo u odnosu na ono što su govorili prije tri, četiri dana. Reći će: ‘Srbija mora zaštiti prava manjina’. Da, ali kakve to veze ima s izbornim zakonom o kojem su govori prije neki dan? Mi mislimo da imamo dobre zakone i voljeli bismo da Srbi u Hrvatskoj imaju takve zakone i takvu zaštitu kakvu imaju svi ostali u Srbiji. Tako da… Nama nitko ništa nije ni rekao”, kaže Aleksandar Vučić, predsjednik tehničke Vlade u Srbiji.
Srbija neće mijenjati svoje kazneno zakonodavstvo u dijelu procesuiranja ratnih zločina – poručuje nedvosmisleno ministar pravosuđa u tamošnjoj tehničkoj Vladi, Nikola Selaković. Na poruke Mire Kovača odgovara:
“Znate kako kaže jedna lijepa izreka: “Svatko je kovač svoje sreće”. Prema tome – Srbija je svoju sreću iskovala, akcijski plan za poglavlje 23 prihvatilo je svih 28 članica. Akcijski plan koji je usvojen, koji ćemo provoditi, ne podrazumijeva promjenu tog dijela našeg zakonodavstva, što znači da smo mi bili uspješniji kovači svoje sreće”, kaže Selaković.
“Bilateralna pitanja ne mogu sprječavati pregovore”
A iako se na tom putu “sreće” ispriječila lista zahtjeva Hrvatske – načelno, točke nerazumijevanja su bilateralne prirode, te zato i nisu ušle u pregovaračku poziciju, objašnjava za N1 dopisnik agencije Beta iz Bruxellesa, Dragan Blagojević.
“Može se reći da je to bila više kozmetička stvar, ništa bitnije nije ni moglo ući u pregovaračku poziciju europske ’28-ice’, iz jednostavnog razloga što su tri ili čak četiri zahtjeva s hrvatske strane bila u načelu pitanja koja se moraju rješavati bilateralno. Uvijek se inzistiralo, kada su u fokusu bilateralna pitanja, da ne mogu sprječavati pregovore”, kaže Blagojević.
No, hoće li bilateralni probemi najbližih susjeda od otvaranja do zatvaranja poglavlja samo to i ostati?
Na međuvladinoj konferenciji, koja je zakazana za 19. i 20. srpnja trebala bi biti otvorena i pregovaračka poglavlja 23 i 24, koja se nazivaju i “alfa” i “omega” poglavljima zbog njihove važnosti u daljnjem pregovaračkom procesu. Ipak, brzina i kvaliteta daljeg pregovaranja, odnosno europskog puta Srbije, kažu poznavatelji prilika, ovisit će isključivo o političkoj klimi u Srbiji.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
