Jednom od najvećih hrvatskih istraživačica rada Haaškog suda Ivom Vukušić komentirala je za emisiju Točka na tjedan skorašnju presudu Ratku Mladiću, ali i rad tribunala proteklih 20 godina.
Kada ga je 1992. godine osnovao UN, od Haškog suda očekivalo se da ispuni dva prioritetna zadatka – privede pred lice pravde najodgovornije za ratne zločine na području bivše Jugoslavije, i pridonese pomirenju među narodima na Balkanu. Koliko je uspješan bio u tome, jasno govore i najnovije političke napetosti u regiji. O istinama i zabludama o Haškom tribunalu razgovarali smo s jednom od najvećih hrvatskih istraživačica njegova rada Ivom Vukušić.
“Suđenje Mladiću jest jedno od najvećih suđenja koje je Haaškog tribunal ikada imao. Još nekoliko treba se završiti, nekoliko stvari je još na žalbi”, kazala je.
VEZANE VIJESTI
Presuda Mladiću očekuje se pred kraj iduće godine, potvrdila je.
“Naime, Haški sud u zadnje vrijeme se susreće s nedostatkom osoblja, puno ljudi je otišlo, nekoliko velikih suđenje treba se završiti. Sudska vijeća i pravno osoblje trebaju kombinirati vrijeme da bi mogli završiti preostale predmete. Prvostupanjska presudsa trebala bi se donijeti do kraja 2017. Nakon toga slijedi žalba. Čemu se svi nadamo jest da će Mladić biti dobroga zdavlja i da će proživjeti da se završi i prvostupanjski proces, a zatim i žalba”, istaknula je.
“Što se tiče optužbe za genocid, njega terete za genecid u Sreberenici, ali postoji točka optužnice koja se tiče genocida u nekoliko općina kada su Hrvati i Bosanski muslimani bili protjerani u ranim mjesecima rata. Za to je bio optužen i Karadžić. No u presudi Karadžiću, Tužiteljstvo to nije uspjelo dokazati, smatra sud. Vidjet ćemo sada na žalbi. Što se tiče Srebrenice, situacija je tu mnogo čišća. Srebrenica je na Haasškom sudu dosad bila suđena nekoliko puta, između ostalog i u predmetu Popović i ostali. Taj predmet je ranije postavljen – dokazi i svjedoci. Tu postaje dokazi. Vjerujem da genocid u Srebrenici ne bi trebao biti sporan. Tu ne bi trebalo biti iznenađenja. Slušala sam argumente i Obrane i Tužiteljstva u sudnici. Meni se čini da je Tužiteljstvo učinilo dobar posao i uspjelo dokazati posebno važnu ovu točku optužnice”, rekla je Vukušić.
Haaški sud se u zadnje vrijeme, i u smislu suda i u smislu pravnog osoblja – osipa. Upitana smatra li da to utječe na kvalitetu rada Suda, Vukušić je odgovorila: “Teško je nama izvana procijeniti. Mnogo ljudi koji su godinama bili tamo, ostavili su dobru podlogu da se to dobro odradi do kraja. Ne vjerujem da će to bitno utjecati na kvalitetu suđenja. Kasni se malo više nego što bi bilo poželjno. Možemo se nadati da bi svi ti, uvjetno rečeno, repovi bili završeni. I da bi Sud onda formalno završiti sa svojim radom. No, sve stvari koje su zasad bile zakazane, stigle su se obaviti”.
Upitana smatra li da je Sud ispunio svoj cilj, kazala je: “Kao netko tko se profesionalno bavio ovim, ali kao i osoba koja dolazi iz krajeva kojima se Haaški sud bavio, rekla bih uvjetno rečeno da je bio relativno uspješan. Pogotovo u usporedbi s drugim sudovima poput sudova za Libanon ili Ruandu”.
“161 osoba je optužena, nema bjegunaca, što je nešto što nije viđeno niti na jednom sudu. Neki procesi su završeni, neki s kontroverznim presudama, recimo Šešelj. Uz sve te kontroverze, vjerujem da je prilično dobro ispunio zadaću dovođenja nekih ključnih ljudi pred lice pravde. Milošević nije dobar primjer. On je umro prije nego što je suđenje završeno. Možemo naći još desetine ljudi koji su opravdano osumnjičeni, a nisu osuđeni. Neki put nama kao građanima se čini ‘mi znamo da je netko bio kriv’, ali zapravo isppričati tu priču i dokazati neke zločine u sudnici je nešto sasvim drugo. Dokaza nije bilo da bi neki optuženik bio proglašen krivim.
Ostaju nam desetljeća da se bavimo materijalima iz sudnica i raspravljamo što se napravilo i nije napravilo”, naglasila je.
“Karadžić i Mladić su bili godinama bjegunci. Svi smo već dignuli ruke da će se s tim nešto dogoditi, ipak su uhićeni i procesuirani. Koliko god nam se frustrirajuće čini da su godinama bili bjegunci, u trenutku kada su uhićeni i transferirani u Haag, Sud je imao vremena razviti svoj pristup tom predmetu. Dokaza je bilo puno”, dodala je.
Vukušić je kazala kako Tužiteljstvo traži doživotnu kaznu za Mladića.
“Zagovaratelji Haaškog suda, ono čemu su se ljudi nadali, jest da bi Sud pridonijeo pomirenju, o tome se pogotovo govorilo ranijih godina. No u zadnje vrijeme je vidljivo da sud ne pomiruju, to rade građani jedni s drugima, u otvorenom razgovoru, komunikacijom među političarima, članovima civilnog društva, religijskim zajednicama. To su neke druge adrese na koje se možemo javiti ako želimo pomirenje”, naglasila je.
“Sud je na međunarodnom novu, kada govorimo o bilo kojem ratu, razvio svijest o ideji procesuiranja ratnih zločina, progona ratnih zločina – to je nešto što želimo i tražimo. Traži se pravda. Danas se pravda za Siriju traži i podrazumijeva. Da nije bilo Haaškog suda i Suda za Ruandu – ne bi bilo te svijesti”, pojašnjava.
Vukušić naglašava kako je vrlo bitna uloga Haaškog suda i u prikupljanju dokumentacije i dokaza koje će koristiti buduće generacije u proučavanju povijesti. Također je dodala kako su uslijed haaške istrage pronađna i brojna tijela.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.