Slovenski parlament u ponedjeljak će raspravljati i glasati o četiri zakona koji su nužni za primjenu odluke Arbitražnog suda kada je riječ o granicama. U prosincu ujedno ističe šestomjesečni rok za primjenu arbitraže, a kako je hrvatsko-slovenski spor i dalje u slijepoj ulici, Europska komisija mogla bi biti posrednik.
Mjesec dana ostalo je do isteka šestomjesečnog roka za primjenu arbitražne odluke o granici između Hrvatske i Slovenije. Stavovi su i dalje isti, bez obzira, u Savudrijskoj vali more je mirno.
“Mi hrvatski ribari nismo promijenili naš način ribarenja, mi poštujemo stav Vlade da odluka arbitražnog suda ne utječe na rad i aktivnost hrvatskih ribara danas i u tom duhu mi se i ponašamo”, kaže ribar iz Hrvatske Danilo Latin.
Dodaje da love do pola zaljeva, a podsjetimo – primjena odluke, hrvatske bi ribare stisnula na tek jednu trećinu zaljeva.
VEZANE VIJESTI
I dok Hrvatska ne pristaje na odluku, Slovenija radi sve što može na jednostranoj primjeni. U ponedjeljak se glasa o četiri zakona kojima se mijenja granica, ali i prava stanovnika.
“Prije svega je važan taj zakon, interventni zakon, koji se tiče građana slovenskih pored granice, tu će oni moći ići u procedure da si obezbjede prava koja možda i nisu imali, a ostali zakoni recimo zakon o morskom ribarstvu kaže da slovenski ribari mogu raditi do Limskog kanala tu sumnjam da može nešto, na to RH neće pristati”, smatra slobodni novinar Gašper Lubej.
Što bi značilo da se zakoni doneseni s ciljem primjene arbitražne odluke – u praksi neće moći primjenjivati. Analitičari smatraju, zbog parlamentarnih izbora iduće godine pritisak na Cerara bit će velik.
“Cerar će morati nešto pokazati i zbog toga vjerojatno sva ta lobiranja u Briselu da Slovenija očekuje da Brisel konkretnije pritisne Hrvatsku da se nađe neko rješenje i da onda Cerar očekuje da dođe s nekim rezultatima jer ako neće biti ništa onda ima problem i na izborima”, objašnjava Lubej.
No pitanje je što Brisel može. Upućeni kažu nema posredovanja bez hrvatskog pristanka – iz Vlade nam ponavljaju riječ je o bilateralnom pitanju. Cerar i Plenković posljednji put neformalno su se sreli krajem tjedna na marginama summita u Briselu.
“U neformalnom razgovoru pridružio im se i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, te u prijateljskom duhu ponudio pomoć oko rješavanja graničnog spora, bude li potrebno. Hrvatska je do sada više puta naglasila da se sva otvorena pitanja sa Slovenijom trebaju riješiti bilateralno”, poručili su iz Vlade.
“Hrvatska je izašla iz sporazuma tako da EK moze imati svoje mišljenje. Ona nema nikakav mehanizam prisile kao ni Slovenija kada je u pitanju arbitraža. Ona može biti dobronamjerna sa svojim prijedlozima”, kaže bivši hrvatski ministar vanjskih poslova HDZ-ov Miro Kovač.
Službeni susret dvojice premijera po pitanju arbitraže dogodio se samo jednom. Zbog govora Andreja Plenkovića u UN-u u kojem se osvrnuo na arbitražu, Cerar je posjet odbio uzvratiti.
“Slovenija nije provela odluku koju treba provesti, prema tome nikakav rezultat nije ostvarila. Ona generira jedan međunarodni pritisak na RH koji nije dobrodošao i koji nas samo odvlači od rješavanja pitanja koje moramo riješiti. Ni hrvatska diplomacija se tu nije iskazala, niti mi smo riješili ono što smo željeli”, upozorava SDP-ov Joško Klisović.
Ni rješenja, čini se, na koncu neće biti bez bilateralnih razgovora. Iako rokovi ističu krajem godine pitanje bi se moglo početi rješavati tek nakon slovenskih parlamentarnih izbora sredinom 2018.
