Slovenska Vlada danas je za novog člana arbitražnog suda imenovala predsjednika Međunarodnog suda pravde Ronnyja Abrahama.
Abraham, francuski državljanin, rođen je 1951. godine u Kairu, a na Međunarodnom sudu pravde naslijedio je svog sunarodnjaka, sada predsjednika arbitražnog suda koji odlučuje o hrvatsko-slovenskoj granici, Gilberta Guillauma. Predsjednik Međunarodnog suda pravde je od veljače ove godine. Ranije je u više međunarodnih institucija i sudova predstavljao Francusku.
Afera Arbitraža
Novog člana slovenska je Vlada imenovala nakon što je dosađašnji član Jernej Sekolec prošli četvrtak, nakon izbijanja afere oko arbitražnog sporazuma, odstupio s dužnosti. Slovenske političke stranke imale su rok do jučer navečer da pošalju svoje prijedloge za novog arbitra.
Pravosudno-diplomatski skandal, koji u Sloveniji nazivaju “obavještajnom” ili “špijunskom” aferom, homogenizirala je slovensku politiku koja je zadnjih dana jednoglasno izjavljivala da za Sloveniju hrvatsko otkazivanje arbitraže ne dolazi u obzir te da hrvatska politika pokušava dezavuirati arbitražni sporazum kako je to napravila s takozvanim parafiranim sporazumom Drnovšek-Račan prije desetak godina jer je on Sloveniji predviđao dodjelu većine Savudrijske vale i koridor za izlaz na otvoreno more.
Ipak, premijer Milanović jučer je objavio, nakon sastanka s predsjednicima saborskih klubova, da Hrvatska izlazi iz postupka arbitraže.
Podsjetimo, skandal je izbio u srijedu nakon što su u hrvatskim medijima objavljeni transkript i audio-zapis koji pokazuju da su se slovenski član arbitražnog suda Jernej Sokolec i slovenska diplomatkinja, opunomoćena predstavnica za praćenje arbitraže, Simona Drenik dogovarali o iznošenju argumenata i lobiranju kod drugih sudaca Stalnog arbitražnog suda u Haagu u postupku o granici između Slovenije i Hrvatske.
Radi se o razgraničenju u Savudrijskoj vali gdje Hrvatska smatra da granicu treba odrediti od ušća rijeke Dragonje, gdje završava kopnena granica, i da se od te točke zaljev razgraniči primjenom crte ekvidistance. Slovenija, pak, ističe da cijeli zaljev pripada njoj, da su to njezine unutarnje vode i da je za vrijeme bivše Jugoslavije ona nadzirala cijeli zaljev te se stoga treba primijeniti načelo da svaka strana treba zadržati ono što je ranije imala. Prema transkriptu i audio zapisu razgovora Sokoleca i Drenik, objavljenom u hrvatskim dnevnim novinama, arbitražni bi sud dodijelio veći dio Piranskog zaljeva Sloveniji.