Bošnjaci, Hrvati i Srbi u BiH: Koliko ih strahuje od rata, koga vide kao saveznika, a koga kao prijetnju

Uzorak je uzet od 1219 ispitanika iz BiH, a istraživanje je provela agencija Ipsos između 16. svibnja i 7. srpnja ove godine.

65 posto smatra BiH ide u krivom smjeru

Na pitanje o smjeru u kojem ide BiH, 65 posto smatra da BiH ide u krivom smjeru, a 14 posto da ide u pravom smjeru. Broj onih koji smatraju da BiH ide u pravom smjeru manji je u odnosu na prošlu godinu kada je taj postotak bio 21 posto. Najveći otkriveni problemi bili su visoke cijene i troškovi života, korupcija, politička situacija, nezaposlenost i sigurnost, prenosi Klix.ba.

Samo 17 posto ispitanika smatra da sadašnji politički lideri dobro rade svoj posao, a 76 posto njih smatra da su u budućnosti potrebni drugačiji lideri.

Najveći broj (45 posto) kaže da bi bilo dobro da sadašnje političare zamijene stručnjaci koji nisu povezani s politikom, 39 posto njih želi na mjestu političara vidjeti poslovne ljude koji su postigli uspjeh izvan politike, a 12 posto ispitanika želi vidjeti aktiviste na čelu države.

Povjerenje u vladu u BIH

Samo jedan posto ispitanika u BIH dalo je Vijeću ministara najbolju ocjenu - vrlo dobar. 12 posto ispitanika ocijenilo je rad Vijeća ministara djelomično dobrim, 35 posto je reklo da je rad djelomično loš, a 49 posto da rade vrlo loše.

Ocjena rada Vijeća ministara BIH

Kada je riječ o Vladi Federacije BIH, samo jedan posto ispitanika dao je najbolju ocjenu. 14 posto je reklo da je rad djelomično dobar, 33 posto da je djelomično loš, a čak 50 posto da je rad Vlade Federacije BIH vrlo loš.

U usporedbi s prošlom godinom, ovo je pogoršanje povjerenja, s obzirom na to da je u 2024. godini sedam posto smatralo da je rad Vlade Federacije BIH vrlo dobar, a 33 posto da je vrlo loš.

Bošnjaci su češće ocjenjivali rad Vlade Federacije Bosne i Hercegovine kao vrlo loš, dok su Hrvati češće ocjenjivali rad Vlade Federacije Bosne i Hercegovine kao djelomično loš.

Povjerenje u Vladu RS-a nešto je veće nego u Vladu Federacije Bosne i Hercegovine, s devet posto ispitanika koji su joj dali najbolju ocjenu, a 38 posto najgoru. U usporedbi s prethodnom godinom, ovo je porast od dva postotna boda za one koji imaju puno povjerenja u Vladu RS-a, ali se povećao i broj onih koji joj i dalje ne vjeruju.

Govoreći o etničkim skupinama, Bošnjaci su rad Vlade RS-a ocijenili kao vrlo loš, njih 85 posto, dok je 32 posto Srba reklo da je rad vlade vrlo loš.

Vjerojatnost oružanog sukoba

Na pitanje o vjerojatnosti oružanog sukoba, pet posto ispitanika reklo je da je vrlo vjerojatno, 18 posto da je donekle vjerojatno, 35 posto da je donekle malo vjerojatno, a 37 posto da je vrlo malo vjerojatno da će izbiti rat.

U Federaciji BiH više ljudi (pet posto) vjeruje da je rat vrlo vjerojatan nego u RS-u (tri posto). Bošnjaci (četiri posto) također najviše vjeruju u to, dok je postotak Hrvata i Srba četiri posto. Hrvati uglavnom vjeruju da su šanse za rat vrlo male.

Vjerojatnost oružanog sukoba u BiH

Razlog zašto se mogu dogoditi oružani sukobi na prvom mjestu je politička i ekonomska nestabilnost (43 posto), zatim etničke napetosti (39 posto), destabilizacija od strane susjeda (32 posto) i interesi političkih vođa 24 posto. U manjim postocima, ispod 10 posto, su rat u Ukrajini, neriješeni teritorijalni sporovi i NATO agresija.

20 posto ispitanika smatra da je vrlo vjerojatno da bi međunarodna zajednica intervenirala u slučaju rata, 40 posto smatra da je to djelomično moguće, a samo šest posto smatra da je nemoguće da međunarodna zajednica intervenira.

Sigurnosnu situaciju šest posto ocijenilo je kao vrlo zadovoljavajuću, 44 posto kao djelomično zadovoljavajuću, 33 posto kao djelomično nezadovoljavajuću i 14 posto kao vrlo nezadovoljavajuću.

Odnosi s drugim zemljama

Turska je ocijenjena kao najvažniji saveznik BiH sa 16 posto, Srbija i EU sa po 15 posto, Rusija sa 11 posto, Njemačka i Hrvatska sa po 10 posto. Ljudi u nešto manjoj mjeri vjeruju da su SAD, Kina, Austrija i Velika Britanija važni saveznici BiH.

Razlika je u tome što je 25 posto ljudi u Federaciji BiH ocijenilo Tursku kao najvažnijeg saveznika, a u RS-u samo tri posto, te da je samo jedan posto ispitanika u Federaciji BiH tako ocijenio Srbiju, a u RS-u čak 38 posto. Građani oba entiteta imaju jednako povjerenje u EU.

Promatrano po nacionalnosti, najviše Bošnjaka vjeruje Turskoj (31 posto), najviše Srba Srbiji (46 posto), a najviše Hrvata Hrvatskoj (52 posto). Nakon Turske, najviše Bošnjaka vjeruje EU i Njemačkoj. Srbi, osim Srbije, vjeruju i Rusiji, a u manjoj mjeri EU i Kini. Hrvati, osim Hrvatske, također vjeruju EU, a u manjoj mjeri Njemačkoj.

Najvažniji saveznik Bosne i Hercegovine

Države u kojima građani vide najveću prijetnju za BiH su Srbija (28 posto), SAD (18 posto), Rusija (16 posto), zatim u manjoj mjeri EU (4 posto), Velika Britanija i Njemačka tri posto, Hrvatska i Albanija po dva posto, te Mađarska i Francuska po jedan posto. Ukupno 10 posto ispitanih smatra da nijedna država nije prijetnja za BiH.

Razlika u odgovorima primjetna je u odnosu na entitete, pa tako 42 posto ljudi u Federaciji BiH smatra da je Srbija najveća prijetnja, a pet posto njih iz RS-a. SAD uglavnom kao najveću prijetnju vide ispitanici iz RS-a (39 posto), dok u Federaciji taj postotak iznosi šest posto.

Promatrajući etničku pripadnost, Srbiju kao najveću prijetnju Bosni i Hercegovini smatra 42 posto Bošnjaka, 40 posto Hrvata i manje od jedan posto Srba. SAD kao najveću prijetnju smatra devet posto Bošnjaka, 42 posto Srba i jedan posto Hrvata. Rusiju kao najveću prijetnju smatra 23 posto Bošnjaka, 28 posto Hrvata i jedan posto Srba.

Najveća prijetnja Bosni i Hercegovini

Izražavajući mišljenja o drugim zemljama, Crna Gora ima najpozitivniju ocjenu sa 77 posto pozitivnih ocjena, Njemačka ima 73 posto pozitivnih ocjena, Turska 70 posto, Kina i Sjeverna Makedonija po 67 posto. Hrvatska ima 56 posto pozitivnih ocjena, Srbija 46 posto, SAD 48 posto.

Ispitanici su također dali svoja mišljenja o svjetskim vođama, pri čemu je 62 posto ispitanika iz Bosne i Hercegovine dalo pozitivnu ocjenu turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu, 50 posto Xi Jinpingu, 42 posto Vladimiru Putinu i 34 posto Donaldu Trumpu. Pozitivna mišljenja o svim tim vođama, osim o Trumpu, rastu u posljednje tri godine.

Mišljenja o svjetskim vođama

Rezultati se razlikuju prema nacionalnosti ispitanika, pa tako 82 posto Bošnjaka ima pozitivno mišljenje o Erdoganu, 24 posto Srba i 52 posto Hrvata. Najbolje mišljenje o Xi Jinpingu imaju Srbi koji su mu dali 74 posto pozitivnih ocjena, Bosanci 36 posto, a Hrvati 50 posto.

Putin pozitivne ocjene dobiva uglavnom od Srba, čak 90 posto pozitivnih ocjena, dok su mu Bosanci dali 20 posto pozitivnih ocjena, a Hrvati 16 posto. Hrvati, s druge strane, najviše vole Trumpa, koji su mu dali 59 posto ocjena, a slijede ih Srbi s 32 posto i Bošnjaci s 28 posto.