Jedinstven slučaj u BiH: Sve razine vlasti ujedinile se zbog odluke Hrvatskog sabora

Nižu se brojne reakcije nakon što je Hrvatski sabor jučer usvojio zakon o izgradnji centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na lokaciji Čerkezovac na Trgovskoj gori, piše N1 BiH. Kako ste vi u ministarstvu dočekali ovu jučerašnju odluku Sabora, upitana tajnica BiH Federalnog ministarstva okoliša i turizma Sabina Šahman Salihbegović. Jeste li očekivali da bi se ovo moglo dogoditi s obzirom na brojna upozorenja iz BiH?

"Očekivano je. Smatrali smo da će zakon biti donesen jer su krenuli u brzu proceduru. Prije nekoliko mjeseci započela je procedura izrade tog zakona, potom prijedloga zakona i na kraju je jučer, nažalost, zakon usvojen. U suštini, problem je u tome što su tim zakonom derogirali Zakon o prostornom uređenju koji su donijeli 2023. godine, a u kojem su naveli da će u roku od dvije godine donijeti Državni plan prostornog razvoja Hrvatske, što nisu učinili."

"U obrazloženju su i sami naveli da taj plan nisu donijeli zbog tehničke i stručne zahtjevnosti. Suština je u tome da izbjegavaju uključiti nas tamo gdje se odlučuje o prostornom planiranju. Uključili su nas u jednom trenutku, ali samo kada je riječ o nacionalnom programu zbrinjavanja radioaktivnog otpada, odnosno strategiji zbrinjavanja radioaktivnog otpada i strateškoj procjeni te strategije. Tu se ne govori o lokaciji, već isključivo o tehnologiji koja se može mijenjati i doraditi. Još 2017. godine donijeli su Strategiju razvoja Hrvatske u koju nas nisu uključili, a upravo je tom strategijom Trgovska gora određena kao makrolokacija, odnosno preferirana lokacija."

Zašto je Hrvatskoj važno da to bude baš Trgovska gora?

"Zato što se nalazi na granici i nema utjecaja na njihovo stanovništvo. Njihovo stanovništvo tamo praktički i ne živi, možda oko tisuću ljudi, dok je s naše strane mnogo više stanovnika. Naši stručnjaci smatraju da dvije trećine utjecaja ide prema našoj zemlji, a samo jedna trećina prema Hrvatskoj. Vjerojatno postoje i financijski razlozi jer su imali ugovor sa Slovenijom, a sada je pitanje jesu li taj ugovor ispoštovali. Suština je bila da se otpad skladišti tamo gdje je nastao, jer je stanovništvo u području nuklearne elektrane Krško već naviknuto na nuklearni objekt i pristalo je živjeti u neposrednoj blizini. Ta deponija otpada njima ne bi značila isto što i nama, jer je dio Unsko-sanskog kantona, kao i Republike Srpske, orijentiran prema turizmu."

Ekološke udruge iz obje zemlje protive se ovoj lokaciji?

"Da. Ranijih godina stanovništvo iz Dvora na Uni reagiralo je, no danas reagira sve manje. Fond za razgradnju Nuklearne elektrane Krško poduzeo je određene aktivnosti i stimulirao neke projekte u općini Dvor. Stalno se radi na svojevrsnoj promociji radioaktivnosti kako bi se stanovništvu približilo da radioaktivnost nije opasna."

"Bosna i Hercegovina i Republika Hrvatska će zbog slučaja Trgovska gora u svibnju 2026. godine biti na javnom sučeljavanju, otkrio je ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojan Vipotnik. Kaže da je u tijeku završna faza dostavljanja dokumentacije prema konvenciji i protokolu u Ženevi."

Sigurno će biti pokrenuti brojni procesi i sporovi. Što oni mogu donijeti?

"Prvo ćemo raditi na predmetima vezanim uz Espoo konvenciju i Aarhušku konvenciju. I Hrvatska i Bosna i Hercegovina potpisnice su tih konvencija i moraju se pridržavati njihovih odredbi koje se odnose na prekogranični utjecaj. Iskoristit ćemo sve instrumente koje te konvencije nude. Bosna i Hercegovina angažirala je i odvjetničku kuću iz Francuske koja je pripremila predstavku za Tajništvo Espoo konvencije. Na temelju te predstavke naša će delegacija 15. svibnja 2026. godine, zajedno s ministrima, iznositi i braniti argumente. U međuvremenu smo napravili iskorak uključivanjem znanstvene i akademske zajednice. Nedavno su održane konferencije u organizaciji Biotehničkog fakulteta u Bihaću i Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjoj Luci, na kojima smo prikupili oko 40 znanstvenih radova koji će biti dostavljeni i koji idu u našu korist. Jučer smo obavili posljednje dostave tih istraživanja. Suština je dokazati da to nije prihvatljiva lokacija za izgradnju."

Iz BiH je najavljena tužba Sudu u Strasbourgu. Što će konkretno poduzeti vaše ministarstvo?

"Kao članica ekspertnog tima govorim u njegovo ime. Na državnoj razini formiran je ekspertski tim, u koji je uključen i raniji pravni tim. Osim toga, ministrica Nasiha Pozder formirala je dva projektna odbora na razini Federacije, jer se istraživanja prema entitetskim zakonima moraju provoditi na toj razini. Ta dva tima rade na geološkim, hidrogeološkim, geofizičkim i drugim istraživanjima te na dokazivanju nužne razine radioaktivnosti. Svi smo uključeni – svaka razina vlasti. Ovo je jedinstven slučaj u Bosni i Hercegovini da su doista uključene sve razine vlasti."

Koliko bi ovaj spor mogao utjecati na dobrosusjedske odnose dviju zemalja?

Ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto rekao je da je ovo neprijateljski čin Hrvatske prema BiH. Koliko bi ovaj spor mogao utjecati na dobrosusjedske odnose dviju zemalja?

"Naš je cilj surađivati s Hrvatskom i zajedno provoditi istraživanja. Pozivali smo ih na suradnju; jedno su vrijeme surađivali, a zatim su je prekinuli. Vidjet ćemo kako će reagirati Tajništvo Espoo konvencije, a potom ćemo nastaviti dalje. Pokušali smo i zajednički kandidirati Štrbački buk u Martin Brodu za UNESCO-ovu listu. Želimo surađivati s Hrvatskom, osobito u dijelu istraživanja, jer bez zajedničkih istraživanja nema međusobnog povjerenja."

Premijer Hrvatske Andrej Plenković tijekom nedavne posjete Banjoj Luci izjavio je da je BiH u potpunosti informirana o tom slučaju. Obmanjuje li Plenković BiH ili netko u BiH prešućuje informacije? Je li vaše ministarstvo bilo informirano?

"Oni sve rade formalno. Formalno nas obavještavaju i formalno nas uključuju, ali ne suštinski. Primjerice, 2018. godine poslali smo 70 primjedbi, a usvojene su samo tri."