Tko su ekstremni desničari koji marširaju Srbijom "na budžetu sigurnosnih službi"

Prosvjed protiv "zamjene stanovništva"

Tako je jedna od njih, Narodna patrola, za petak 24. listopada zakazala prosvjed protiv “zamjene stanovništva”, podsjeća Danas. Vođa Narodnih patrola, Damnjan Knežević, uhićen je zbog sumnje na rasnu diskriminaciju, jer je u intervjuu rekao da će se u petak obračunati s migrantima, ali i s ljudima koji borave u šatorima ispred Skupštine, prenio je RTS.

S druge strane, Antifašistička akcija Beograda održala je kontraskup. Kako su naveli u priopćenju, skup Narodnih patrola predstavlja širenje mržnje i pozivanje na nasilje prema migrantima, prije svega afričkog i azijskog podrijetla, pod maskom lažne brige za sigurnost i dobrobit tamošnjih građana.

Iako su Narodne patrole najpoznatije po organiziranju antimigrantskih skupova, nisu jedina ekstremno desničarska organizacija u Srbiji koja uspijeva opstati unatoč, u najmanju ruku, upitnim stavovima i ideologiji koja, eksplicitno ili ne, uključuje rasizam, ali i diskriminaciju prema drugim ugroženim skupinama i pripadnicima drugih nacionalnosti.

Levijatan, Srpska desnica...

Među srbijanskom javnosti najpoznatijim pokretima tog tipa nalaze se i Levijatan i Srpska desnica, čiji su se predstavnici Pavle Bihali i Miša Vacić, zajedno s Goranom Davidovićem Firerom, nekadašnjim vođom zabranjene organizacije Nacionalni stroj, udružili i ranije ove godine osnovali Partiju srpskih nacionalista.

Iako je Nacionalni stroj zabranjen 2011. godine, a Davidović sedam godina kasnije osuđen zbog izazivanja vjerske, rasne i nacionalne mržnje, 2020. ta je presuda poništena, a Davidović se nesmetano vratio u Srbiju i najavio političko djelovanje.

S druge strane, Srpsku desnicu i Levijatan u javnosti su često pratile tvrdnje o suradnji s režimom SNS-a, a sam Vacić bio je zaposlen u Kancelariji za Kosovo i Metohiju. Kako je sam rekao, Vučića je upoznao „kad je lijepio plakate Bulevar Ratka Mladića, čime je zaštitio uhićene mladiće koji su to radili prije njega“.

Levijatan se također dovodio u vezu sa srbijanskim vlastima. Kako je za list Nova rekao nekadašnji član tog pokreta Boris Knežević, Bihali se hvalio “dobrim odnosima s Nebojšom Stefanovićem, sada Vulinom i cijelom Upravom kriminalističke policije (UKP)”.

Knežević je objasnio da je Bihali govorio, kada je Aleksandar Vulin došao na mjesto ministra policije, da je on “njegov čovjek”.

Narodnu patrolu, koja organizira skup protiv migranata, rijetko su dovodili u vezu s vlastima, a sam Damnjan Knežević uvijek je isticao da se bori protiv Vučićeva režima. Ipak, iako su često posjećivali skupove protiv vlasti, često je dolazilo i do incidenata u kojima su se sukobljavali s prosvjednicima.

Hajrić: Ekstremno desničarski pokreti kao „jedan od krakova SNS-a“

Sociolog Dario Hajrić za Danas navodi da ekstremno desničarski pokreti i danas opstaju jer u manjoj ili većoj mjeri funkcioniraju kao jedan od brojnih krakova SNS-a, namijenjen uličnim akcijama koje često prelaze granice zakona – nasilju, zastrašivanju pojedinaca i organizacija te stvaranju atmosfere straha u javnosti.

“Autoritarni režimi koriste strah kao alat – kada je čovjek uplašen, treba mu zaštita, a nju najviše reklamiraju režimski teškoročnići. Trenutno iz jedne od tih organizacija imamo tobožnje prijetnje usmjerene prema Ćacilendu, jer su njezini pripadnici izgleda naprasno – nakon više od sedam mjeseci – otkrili da u centru grada postoji paravojni režimski kamp”, kaže sugovornik Danasa.

"Na kratkom lancu i na proračunu službi"

On slikovito opisuje uhićenje parafrazom rečenice s početka devedesetih: „Oni bi kao da prosvjeduju, a mi im kao ne damo.“

Govoreći o čestom pojavljivanju ekstremnih desničara u prorežimskim medijima, Hajrić kaže da od “savezništva” vlasti i ekstremne desnice ne treba praviti ideološko pitanje.

“Te se grupacije nalaze na kratkom lancu, a izvjesno i na proračunu sigurnosnih službi. Na temelju prošlomjesečnog neonacističkog skupa u Sankt Peterburgu možemo pretpostaviti – ne samo naših službi”, dodaje on.

Ipak, treba napomenuti da se po stavovima, ako ne u ekstremnu desnicu, onda barem u krajnju desnicu mogu svrstati i stranke koje jesu ili su bile dio parlamenta i Vlade, poput Srpske radikalne stranke i pokreta Zavetnici, u kojem je Knežević započeo svoju političku karijeru.

Višestruka uloga

Na pitanje koju funkciju imaju te političke opcije u vršenju vlasti, Hajrić ističe da se “ekstremna desnica” u srpskoj politici svodi na satelite SNS-a, te dodaje da njihov ekstremizam zapravo često zaostaje za onim što govori i čini sam režim.

“Njihova je uloga višestruka. Prije svega, tu su da učine da SNS izgleda kao stranka centra, umjerena opcija koja i nas i Europu brani od nekontroliranog nasilja. Naravno, nakon godinu dana naprednjačkog zaletavanja automobilima i razbijanja glava, o tome je sada već neozbiljno govoriti”, tvrdi sugovornik Danasa.

S druge strane, smatra Hajrić, druga uloga tih stranaka jest da uz sebe okupe dio birača kojima je SNS postao odbojan, i da ih nakon izbora ponovno vrate Vučiću.

“Vidjeli smo to u više navrata – kroz Šapićev SPAS, suradnju POKS-a, ministrovanje Zavetnika – a vidjet ćemo to opet ako građani Srbije ne nauče prepoznati SNS-ove satelite kad ih vide”, zaključuje sugovornik Danasa.