Britanski ministar za Brexit David Davis u ponedjeljak započinje pregovore u Bruxellesu kojima će se odrediti uvjeti izlaska Velike Britanije iz Europske unije i odrediti njihov budući odnos.
Gotovo točno godinu dana nakon što su Britanci šokirali sami sebe i svoje susjede izglasavši 23. lipnja napuštanje svog najvećeg trgovinskog partnera, te gotovo tri mjeseca otkad je britanska premijerka Theresa May započela dvije godine dugo odbrojavanje do Brexita u ožujku 2019., ne zna se gotovo ništa o budućnosti.
U pitanju je čak i politička sudbina same May koja je prije deset dana izgubila većinu u parlamentu, na prijevremenim parlamentarnim izborima koje je sazvala kako bi osnažila svoju pregovaračku poziciju prije početka pregovora s Europom.
VEZANE VIJESTI
Davis, koji je za razliku od May dugo vodio kampanje za izlazak iz EU-a, susrest će se u ponedjeljak s glavnim pregovaračem Bruxellesa Michelom Barnierom, bivšim francuskim ministrom nekoliko resora. Dvoje dužnosnika susrest će se u 11 sati po lokalnom vremenu u sjedištu Europske komisije u zgradi Berlaymont, a nakon razgovora koji će trajati sedam sati održat će zajedničku konferenciju za medije.
Dužnosnici obiju pregovaračkih strana naglašavaju kako se u jednom danu ne može postići mnogo. Europski diplomati se nadaju da će ovaj prvi susret, kao i summit u Bruxellesu u četvrtak i petak na kojem će se May susresti, ali ne i pregovarati s drugim europskim čelnicima, smanjiti tenzije i poboljšati atmosferu oko pregovora.
“Sada počinje težak posao”, istaknuo je Davis i dodao kako želi dogovor koji će odgovarati objema stranama.
“Ovi će razgovori u nekim točkama biti teški, no prići ćemo im na konstruktivan način”, smatra britanski pregovarač.
Barnier, zaljubljenik u planinarenje, vikend prije početka pregovora proveo je u svojim rodnim Alpama kako “bi skupio snagu i energiju potrebnu za duge šetnje”.
Davisov pristanak na dnevni red u ponedjeljak neke je europske dužnosnike uvjerio da vlada Therese May napokon prihvaća pogled Bruxellesa na način na koji bi se ti pregovori trebali voditi.
Kakav Brexit?
Debakl Therese May na izborima oživio je nesuglasice oko Europe među britanskim konzervativcima, za koje se njezin prethodnik David Cameron nadao da će ih zaustaviti raspisivanjem referenduma. Gubitak konzervativne većine u parlamentu među europskim čelnicima unio je i sumnju o premijerkim planovima o “globalnoj Britaniji” koje mnogi vide kao zabludu.
Dok pobornici Brexita u stranci podržavaju prijedlog May o jasnom prekidu veza s jedinstvenim tržištem i carinskom unijom, ministar financija Philip Hammond i drugi su ovog mjeseca ponovili zahtjev poslovnog svijeta koji traži održavanje nekih odnosa s europskim tržištem.
“Moje jasno stajalište, i mislim da to dijelim s većinom ljudi u Britaniji, jest da prioriteti u pregovorima trebaju biti zaštita radnih mjesta, ekonomskog rasta i prosperiteta”, istaknuo je Hammond, a prenio dpa.
Brexit predstavlja i prijetnju za integritet samog Ujedinjenog Kraljevstva. Proeuropska Škotska planira održati novi referendum o neovisnosti, a irski otok mogao bi ponovno dobiti granicu između Sjeverne Irske i Republike Irske.
Pregovori će testirati ingenioznost tisuća javnih djelatnika koji će u borbi s vremenom morati “odpetljati” 44 godina članstva u EU prije no što Britanija izađe iz tog saveza, 649 dana od danas, 30. ožujka 2019. godine. Za dužnosnike koji će u ponedjeljak sjesti za stol, barem na europskoj strani, veliku zabrinutost predstavlja mogućnost da će Britanija ostati u limbu, bez dogovora.
Bruxelles iz tog razloga kao prioritet želi jamstvo prava za oko 3 milijuna europskih građana koji žive u Britaniji i isplatu desetaka milijardi eura za koje tvrdi da im London duguje zbog izlaska.
U EU-u živi i nekoliko milijuna Britanaca, pa i May želi dogovor o pravima građana, no postizanje dogovora o odšteti bit će teže pitanje.
Bruxelles odbija i britanske zahtjeve da se odmah odrede budući trgovinski odnosi. EU inzistira da se prvo skiciraju uvjeti razlaza, idealno do kraja godine. Europski čelnici, uključujući njemačku kancelarku Angelu Merkel i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, odlučni su u tome da se ne popušta Britancima jer bi to moglo inspirirati i druge države da napuste blok.
Kad se 52 posto britanskih glasača odlučilo za Brexit, neki su strahovali oko budućnosti EU-a, pogođenoj krizom u eurozoni i raslojavanjem u odgovoru na migrantsku krizu. Francuski izbor za predsjednika iznimno proeuropskog Emmanuela Macrona, kao i jučerašnja uvjerljiva pobjeda njegove koalicije na parlamentarnim izborima, ponovno su vratili optimizam u Bruxelles.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
