Pregovori o razdružuvanju Velike Britanije od EU-a ušli su u ponedjeljak u odlučujuću fazu nakon koje bi trebalo biti jasnije jesu li ispunjene pretpostavke za početak pregovora o budućim odnosima.
U Bruxelles je u ponedjeljak doputovala britanska premijerka Theresa May koja se sastala s predsjednikom Komisije Jean-Claudeom Junckerom na radnom ručku. Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk otkazao je svoj ranije planirani put u Jeruzalem i Ramalah i također će se popodne sastati s premijerkom May.
Tijekom proteklog vikenda trajali su intenzivni pregovori između britanskih i europskih pregovarača i irske vlade, koja je također uključena jer je jedno od ključnih preostalih pitanja vezano za granični režim između Irske i Sjeverne Irske.
Juncker i May trebali bi nakon razgovora objaviti zajedničku deklaraciju o dosad postignutom u pregovorima o Brexitu. Za vrijeme njihova sastanka glasnogovornik Komisije Margaritis Schinas objavio je na twitteru da Juncker upravo telefonski razgovarao s irskim premijerom Leom Varadkarom.
Prije početka sastanka Juncker-May glavni europski pregovorač Michel Barnier sastao se s predstavnicima Europskog parlamenta koji su zaduženi za Brexit.
Njemački demokršćanin Elmar Brok izjavio je nakon toga sastanka da je dogovor blizu i da je preostalo usuglasiti “još nekoliko riječi”.
Manje optimističan bio je Guy Verhofstadt, glavni čovjek Europskog parlamenta za Brexit, koji je rekao da su izgledi za dogovor 50 prema 50.
VEZANE VIJESTI
Danas istječe rok koji je koji je EU dala Velikoj Britaniji da iznese konačne prijedloge za rješavanje tri ključna pitanja u prvoj fazi pregovora o razdruživanju: prava građana EU-a u Velikoj Britaniji nakon Brexita, financijska nagodba i granični režim između Irske i Sjeverne Irske.
Izgleda da je u prva dva pitanja postignut znatan napredak. U pogledu prava građana razrađena je većina toga, ali se još pregovora o ulozi Suda EU-a, koji bi trebao jamčiti ta prava. Čini se da je u pitanju financijske nagodbe postignuta suglasnost, London je spreman platiti gotovo sve što EU traži, ali još nitko to ne želi službeno potvrditi.
Ostaje kao najteže pitanje irska granica. S obzirom na to da se Velika Britanija odlučila za tzv. “tvrdi Brexit”, što znači izlazak iz jedinstvenog europskog tržišta i iz carinske unije, postavlja se pitanje granice između Irske i Sjeverne Irske.
U okviru mirovnog procesa u Sjevernoj Irskoj postignut je sporazum o ukidanju fizičke granice između Irske i Sjeverne Irske. Sporazum postignut na Veliki petak 1998. godine omogućio je slobodan protok ljudi, roba i usluga i doveo do visokog stupnja integriranosti dvaju gospodarstava, a što bi sada bilo dovedeno u pitanje ako se ponovno uspostave granične i carinske kontrole. Budući da carinska unija po definiciji podrazumijeva jasno definirane i kontrolirane granice, sada je potrebno pronaći inovativno rješenje za novonastalu situaciju.
Republika Irska ističe da neće pristati na bilo kakve fizičke granice, a u tome ima čvrstu potporu Europske unije.
Jedna od ideja je da Sjeverna Irska dobije različit status u odnosu na preostali dio Ujedinjenog Kraljevstva, ali na to nikako ne pristaje Demokratska unionistička stranka (DUP), koja je u vladajućoj koaliciji s Konzervativcima. Na prijevremenim parlamentarnim izborima održanim u lipnu ove godine, konzervativci Therese May izgubili su većinu u parlamentu i od tada su prinuđeni na koaliciju sa sjevernoirskim unionistima, koji sa svojih 10 zastupnika osiguravaju većinu u parlamentu.
Unionisti se pribojavaju da bi Sjeverna Irska na neki način mogla ostati u carinskoj uniji EU-a ili dijelom jedinstvenog tržišta, dok bi preostali dio Ujedinjenog Kraljevstva ostao izvan toga.
U srijedu, dva dana nakon sastanka Juncker-May, Europska komisija će raspravljati o dosad postignutom u pregovorima o Brexitu, na temelju izvješća glavnog europskog pregovarača Michela Barniera. Komisija bi trebala ocijeniti je li postignut dovoljan napredak u pregovorima o razdruživanju kako bi se moglo prijeći u sljedeću fazu pregovora, onu o budućim odnosima.
Konačnu odluku o tome, na temelju ocjene Komisije, donijet će šefovi država ili vlada na summitu 14. i 15. prosinca.
