Europski parlament u srijedu je na plenarnoj sjednici usvojio zajedničko izvješće Europske unije i Velike Britanije o napretku u prvoj fazi pregovora o Brexitu, s preporukom čelnicima Unije da se 15. prosinca, na summitu Europskog vijeća u Bruxellesu, krene u drugu fazu u kojoj će se definirati budući odnosi dviju strana.
Za rezoluciju koja nije obvezujuća, nego simbolička, glasovalo je 556 zastupnika, 62 je bilo protiv, a 68 suzdržanih. U njoj sepoziva na očuvanje prava europskih građana s druge strane La Manchea i britanskih građana u Uniji, provedbu obveza Londona glede Sjeverne Irske te na prihvaćanje presuda Europskog suda pravde (ECJ) o pravima građana.
Glavni europski pregovarač za Brexit Michel Barnier kazao je eurozastupnicima da će se, nakon ocjene Europske komisije da je postignut dovoljan napredak u pregovorima o razdruživanju Velike Britanije i njihove potpore, moći na smireniji način pristupiti preostalim fazama pregovora.
VEZANE VIJESTI
Nakon intenzivnih pregovora koji su u petak, 8. prosinca, kulminirali sastankom predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera i britanske premijerke Therese May, Komisija je ocijenila da je postignut dovoljan napredak u pregovorima o razdruživanju Velike Britanije od EU-a, što omogućava početak nove faze pregovora o budućim odnosima.
“Zahvaljujući prvoj etapi moći ćemo na smireniji način pristupiti preostalim fazama pregovora (…) Pregovaranje s Ujedinjenom Kraljevinom vrlo je delikatno i teško, ali u petak smo došli do rezultata. To je značajna etapa, ali bit će ih još mnogo”, kazao je Barnier na glavnoj raspravi plenarne sjednice Europskog parlamenta (EP) u Strasbourgu.
Po njegovim riječima, “u ovoj fazi htjeli smo ostvariti dovoljan napredak, ne stopostotni, ali dovoljan i dovoljno precizan koji će predstavljati temelj nastavka pregovora”.
Ako se ovaj petak na sastanku Europskog vijeća u Bruxellesu odluči da se kreće u drugu fazu, nastavio je Barnier, “počet ću formalno pisati sporazum o povlačenju i to ćemo moći napraviti dosta brzo na temelju ovog zajedničkog izvješća”.
“Europsko vijeće će morati definirati i prijelazno razdoblje koje će biti kratko i regulirano, a uključit ćemo i nadzornu ulogu suda EU-a. Nastaviti ćemo internu pripremu o budućim odnosima i već sada mogu reći da neke točke ne mogu biti predmet pregovaranja: niti četiri temeljne slobode, niti jedinstveno tržište, niti automno donošenje odluka Europske unije koju je Britanija odlučila napustiti”, kazao je glavni europski pregovarač, podsjetivši da će 29. ožujka 2019. Velika Britanija postati treća zemlja.
“No, naše partnerstvo mora biti nešto čemu stremimo i mi i oni”, ocijenio je Barnier.
Potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans je u svom kratkom obraćanju kazao da je Europska komisija neumorno radila cijele godine i da su rezultati na kraju godine sada vidljivi.
“Među njima je i zaključivanje prve faze pregovora o Brexitu”, kazao je drugi čovjek Komisije.
Veliki broj zastupnika pozdravio je “dovoljan napredak” postignut u pregovorima o pravima 3,5 milijuna europskih građana u Britaniji i milijun britanskih deržavljana u EU, o granici između Sjeverne Irske i Irske te ispostavi računa u “brakorazvodnoj parnici”, ali traže da se dogovor što prije postane pravno obvezujući.
Predsjednik Kluba zastupnika Europske pučke stranke Manfred Weber je kazao da je u ovoj prvoj fazi “ideja bila da se ostvari povjerenje između Europske unije i Ujedinjenog kraljevstva” i istaknuo da će u drugoj fazi pregovaranja Parlament imati “ključnu ulogu”.
Također se kritički osvrnuo na britanskog pregovarača Davida Davisa koji je dogovor o prvoj fazi pregovora u nedjelju nazvao radije “izjavom namjere” nego “tekstom koji bi bio pravno obvezujući”, dodavši da njegove primjedbe “ne pomažu izgradnji povjerenja između dvije strase”. Davis je naknadno povukao svoju izjavu.
Predsjednik Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata Gianni Pittella smatra da je dosadašnji posao oko Brexita jako dobro odrađen, ali da je dosta s neprimjerenim izjavama koje stižu iz Londona. Posebice je kao važno izdvojio pitanje granice između Irske i Sjeverne Irske te dodao da je Europa ublažila sukobe i donijela mir na tim prostorima.
“EU ostaje snaga koja šiti”, kazao je Pittella.
Britanski zastupnik iz Europskih konzervativaca i reformista (ECR) Syed Kamall je kazao da Brexit neće promijeniti zajedničke interese dviju strana, od trgovine do razmjene obavještajnih podataka, te da će ECR ostati glas za “reformiranu Europu” koja cijeni slobodno poduzetništvo.
“Nadam se da će se postići dobar sporazum o trgovini”, kazao je Kamall.
Guy Verhodstadt, iz redova liberala (ALDE), poručio je da “Irska ne može trpiti kolateralnu štetu” zbog odluke Britanije da izađe iz članstva EU-a.
Zabrinutost oko Irske je izrazila i zastupnica Gabriela Zimmer iz Konfederalnog kluba Ujedinjene europske ljevice i Nordijske zelene ljevice (GUE/NGL) i pozvala na poštivanje sporazuma od Velikog petka potpisanog 1998.
Nigel Farage, britanski zastupnik iz Kluba zastupnika Europe sloboda i demokracije (EFDD) je kazao da nikada do sada “u ovom Domu nije čuo tako malo kritika na račun Velike Britanije”.
“Theresa May je pristala povećati cijenu na 40 milijardi funti kako bismo imali pravo izaći iz EU-a. Zatim pitanje obiteljskog ujedinjena koje otvara vrata europskoj imigraciji (…) mene ne čudi što su svi ovdje zadovoljni jer je Theresa pristala manje-više na sve. Ona pleše kako vi diktirate cijelo vrijeme”, kazao je Farage.
Za dvogodišnje prijelazno razdoblje tvrdi da se radi o “do sada najvećoj prevari” jer je moguće da će Britanija ostati u trgovinskoj i carinskoj uniji i napustiti EU “samo na papiru”.
Dodao je da su zagovornici Brexita gnjevni, ali i da se cijela priča ponavlja na cijelom Zapadu – “aspiracije i težnje naroda i težnje političkih elita na vrlo su različitim putanjama”.
Farage, koji se 20 godina borio za izlazak svoje zemlje iz Unije, smatra da će se “u nekom budućem trenutku morati ponovo boriti za Brexit”.
Na summitu Europskog vijeća u petak u Bruxellesu trebao bi biti odobren prelazak u drugu fazu pregovora o budućim odnosima EU-a i Ujedinjenog Kraljevstva nakon što je postignut dogovor o ključnim pitanjima koja se odnose na razdruživanje.
Europski parlament ima pravo veta na konačni sporazum o Brexitu.
