Četiri novinarske udruge uputile su Vijeću Europe formalnu pritužbu zbog poljskog zakona o javnim medijima, koji ocijenjuju "potpuno neprihvatljivim u istinskoj demokraciji".
Međunarodna federacija novinara (IFJ), Udruga europskih novinara (AEJ), Europska federacija novinara (EFJ) i Odbor za zaštitu novinara (CPJ) zatražili su od poljske vlade da “smjesta povuče” sporni zakon, za koji kažu da je u suprotnosti s Deklaracijom Vijeća Europe iz 2012. o javnim medijima.
“Taj zakon daje ministru u vladi ekskluzivno pravo da imenuje i smjenjuje sve članove nadzornog i upravnog odbora poljskog radija i televizije, što ih u potpunosti čini ovisnima o dobroj volji i raspoloženju vlade. Predložena rješenja predstavljaju promjenu u pravcu izravne vladine kontrole nad strateškim i uredničkim stajalištima javnih emitera što je u potpunosti neprihvatljivo u istinskoj demokraciji”, kaže se u zajedničkom priopćenju četiriju udruga.
Također se zamjera poljskoj vladi što su zakonske promjene provedene bez ikakve javne rasprave.
U Deklaraciji Vijeća Europe iz 2012. kaže se da javni mediji moraju ostati neovisni od politčkog i ekonomskom upletanja i da moraju biti transparetntni.
I iz Europske unije posljednjih dana stigla su upozorenje novoj poljskoj konzervativnoj i euroskeptičnoj vladi stranke Prava i pravde. Između ostaloga, povjerenik Komisije za digitalno gospodarstvo u čijoj su nadležnosti mediji Guenther Oettinger najavio je mogućnost da se protiv Varšave aktivira mehanizam koji nikada do sada nije korišten i to zbog povrede temeljnih vrijednosti Europske unije, pošto je poljski parlament donio zakon kojim se javni mediji stavljaju pod nadzor stranke na vlasti.
Europska komisija će idući tjedan održati “orijentacijsku” raspravu o vladavini prava u Poljskoj, ali to još ne predstavlja prvi korak u eventualnom poduzimanju mjera protiv Varšave, obznanio je u ponedjeljak glasnogovornik Komisije Margaritis Schinas.
“Bit će to samo orijentacijska rasprava. To nije prvi korak predviđen mehanizmom prihvaćenim u ožujku 2014. godine”, rekao je Schinas, dodajući da će se o tome raspravljati kolegij povjerenika na svom prvom ovogodišnjem sastanku, u srijedu 13. siječnja.
Taj mehanizam predviđa pojačani dijalog s nekom zemljom članicom ako Komisija ocijeni da je posrijedi kršenje temeljnih prava. Ako zemlja ne odgovori u predviđenom roku na zahtjeve Komisije, ona može pokrenuti postupak za kršenje temeljnih europskih vrijednosti, a taj postupak na kraju može rezultirati prijedlogom da se toj članici oduzme pravo glasa.
Mehanizam predviđa tri koraka: procjenu Komisije, nakon toga slijedi preporuka i na kraju prijedlog konkretnih mjera koje mogu biti poduzete.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.