Europa ima plan za zemlje u ruskom susjedstvu: Evo kako će ih spasiti od ekonomske propasti

Smanjenje investicija, pad teretnog prometa i slabiji turizam zadali su snažan udarac najistočnijim regijama EU-a, ponajviše baltičkim državama, Finskoj i Poljskoj. Strategijom Komisije nastoji se potaknuti međunarodne financijske institucije da osiguraju financiranje za ta područja, no plan ne predviđa nova proračunska sredstva.

"Najsigurnije granice nisu samo nadzirane, nego su i žive", izjavila je za Politico Niina Ratilainen, članica gradskog vijeća finskog Turku i Radne skupine za Ukrajinu pri Europskom odboru regija. "Ulaganje u radna mjesta, čistu energiju i obrazovanje u pograničnim regijama EU-a postavlja temelje stvarne sigurnosti."

Revitalizacija oslabljenih pograničnih regija

U Bruxellesu postoji zabrinutost da bi depopulacija tih najistočnijih regija mogla oslabiti sposobnost Europe da brani svoje granice, izjavio je dužnosnik Komisije koji je želio ostati anoniman. Također se strahuje da bi gospodarske poteškoće stanovništva mogle potaknuti potporu radikalnim političkim opcijama na izborima te ih učiniti podložnijima ruskoj propagandi.

Władysław Ortyl, guverner poljske regije Podkarpackie, istaknuo je da je njegovo područje "izravno pogođeno posljedicama aktualnog rata, uključujući migracijski pritisak, poremećaje u prometu i povećano opterećenje javnih usluga i regionalnog gospodarstva". Dodao je da "eskalacija geopolitičkih napetosti" znači da bi EU trebala preusmjeriti resurse prema "jačanju otpornosti" svojih pograničnih područja.

Jedan od prioriteta plana je revitalizacija gospodarski oslabljenih pograničnih regija, bilo zbog izostanka turizma, bilo zbog rizika povezanih s blizinom ukrajinske granice nakon ruske invazije.

"Sigurnost Europe počinje na njezinoj istočnoj granici", stoji u nacrtu dokumenta pod nazivom Komunikacija o istočnim pograničnim regijama, u koji je Politico imao uvid. "Snažna, prosperitetna i otporna istočna granica ključna je za zaštitu cijelog kontinenta."

Ipak, strategija koju će predstaviti izvršni potpredsjednik Komisije za koheziju Raffaele Fitto ne uključuje nova sredstva jer je aktualni proračun EU-a, koji vrijedi do 2028. godine, već preopterećen, navode dvojica dužnosnika Komisije.

"Ono što nam treba jest izravan pristup sredstvima EU-a i strategija koja odražava današnje stanje na terenu", rekao je Milan Majerský, guverner samoupravne regije Prešov u Slovačkoj. "U istočnoj Slovačkoj svakodnevno osjećamo gospodarske, društvene i sigurnosne posljedice ruskog rata. Naš BDP po stanovniku iznosi tek nešto više od 54 posto prosjeka EU-a, a rat je produbio dugotrajne strukturne razlike." Majerský je dodao da se prošlog tjedna u Bratislavi sastao s Fittom uoči predstavljanja plana.

Baltičke države već su usmjerile pozornost na sljedeći višegodišnji proračun EU-a, o kojem trenutačno pregovaraju države članice. Smatraju da će plan Komisije ojačati njihove zahtjeve da se od 2028. godine osiguraju namjenska sredstva za najistočnije regije.

"Očekujemo da će se naše specifičnosti odraziti u pregovorima" o novom dugoročnom proračunu EU-a, izjavio je litavski ministar za Europu Sigitas Mitkus. "Ova komunikacija o istočnim pograničnim regijama bit će živi dokument."

Fond vrijedan 410 milijardi eura

Prema Fittovu planu, globalne financijske institucije bit će uključene u platformu "EastInvest", koja će odmah stupiti na snagu kako bi se "odgovorilo na investicijske potrebe" i osigurala financijska potpora tim regijama, stoji u nacrtu dokumenta.

Bruxelles će državama koje graniče s Rusijom i Bjelorusijom - Finskoj, Poljskoj, Estoniji, Latviji i Litvi - omogućiti da dio sredstava iz fondova za regionalni razvoj iskoriste za izdavanje jamstava Europskoj investicijskoj banci, Europskoj banci za obnovu i razvoj, Nordijskoj investicijskoj banci te nacionalnim razvojnim bankama, kako bi ulagale u njihove najistočnije regije. Krajnji cilj je omogućiti povoljne kredite poduzećima iz regija koje graniče s Ukrajinom, a koja bi inače teško dolazila do financiranja.

Jedan dužnosnik Komisije rekao je da će i druge države članice EU-a koje graniče s Ukrajinom - uključujući Rumunjsku, Mađarsku i Slovačku - moći naknadno pristupiti toj inicijativi.

Kao djelomičan ustupak baltičkim državama, Komisija je navela da će "razmotriti mogućnost namjenskih poziva za istočne pogranične regije u okviru budućeg Europskog fonda za konkurentnost", vrijednog 410 milijardi eura, koji će od 2028. podupirati inovativna poduzeća u EU-u. Takav bi potez bio značajan, budući da je Komisija ranije odbacivala prijedloge da se uz novi fond vežu geografski kriteriji.