Europa radi na hitnom "planu B" da pomogne Ukrajini. O čemu je riječ?

Na summitu prije mjesec dana čelnici Europske unije nadali su se dogovoriti prijedlog o korištenju ruskog blokiranog deviznog rezervata za "reparacijski zajam" Ukrajini u iznosu od 140 milijardi eura, ali se ta ideja suočila s oštrim protivljenjem belgijskog premijera Barta De Wevera, u čijoj se zemlji taj novac nalazi, prenosi Politico.

Sada, dok se mirovni pregovori intenziviraju, a Kijevu ponestaje gotovine, pitanje što učiniti s ruskom imovinom postaje sve hitnije.

"Ako mi ne djelujemo, drugi će djelovati prije nas", rekao je jedan dužnosnik EU-a, kojem je, kao i drugima u tekstu, zajamčena anonimnost kako bi mogao slobodno govoriti.

Europski dužnosnici sugeriraju da bi novi mirovni napori Donalda Trumpa mogli pomoći konsolidaciji podrške planu da se zamrznuta sredstva iskoriste za reparacijski zajam. Prema tom planu, sredstva bi Rusiji bila vraćena tek u malo vjerojatnom scenariju u kojem Moskva pristane platiti ratnu štetu.

Diplomati EU-a očekuju da će predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen naložiti svojim službama da u idućim danima predstave nacrt pravnog teksta o reparacijskom zajmu, jer raste zamah za pronalazak rješenja.

Za održanje Ukrajine

No, unatoč intenzivnim razgovorima Belgije i Komisije posljednjih tjedana, De Wever i dalje ima zabrinutosti oko pravne odgovornosti i rizika od odmazde Moskve ako bi se ruska sredstva upotrijebila za zajam.

Zbog toga se stručnjaci u Bruxellesu sada okreću pitanju kako pomoći Ukrajini ako se prijedlog reparacijskog zajma ne uspije dovršiti na vrijeme da ga čelnici EU-a odobre na summitu 18. prosinca.

Jedna opcija koja dobiva podršku jest tzv. "mostni" zajam, financiran zaduživanjem EU-a, kako bi se Ukrajina održala tijekom prvih mjeseci 2026., navode četiri dužnosnika. To bi omogućilo više vremena za uspostavu punog reparacijskog zajma koristeći rusku imovinu, na način koji bi bio prihvatljiv Belgiji, a predstavljao bi dugoročno rješenje.

Dva diplomata navode kako bi Ukrajina mogla biti pozvana da otplati početni zajam EU-u, nakon što primi sredstva iz dugoročnog reparacijskog zajma.

Veleposlanici država članica EU-a raspravljali su o opcijama s Europskom komisijom na sastanku u Bruxellesu u utorak. Zemlje uključujući Francusku, Njemačku, Nizozemsku, Litvu i Luksemburg potaknule su Komisiju da nastavi raditi na prijedlozima financiranja Ukrajine, prema jednom dužnosniku upoznatom s raspravom.

Mogućnost "mostnog" financiranja prvi je spomenuo 4. studenoga povjerenik EU-a za gospodarstvo Valdis Dombrovskis, koji je upozorio da što se više kasni, to će postajati izazovnije.

Hitnost i pritisak

Komisija je itekako svjesna potrebe da se hitno pronađe rješenje, s obzirom na to da Kijev upozorava da bi mu početkom iduće godine moglo ponestati novca.

U utorak je francuski predsjednik Emmanuel Macron izjavio da će saveznici iz EU-a "u narednim danima" finalizirati rješenje koje će "osigurati financiranje" i "pružiti jasnu perspektivu Ukrajini".

Dugoročno, reparacijski zajam smatra se jedinim održivim rješenjem. U državama članicama EU-a nema volje da se posegne u nacionalne proračune i Ukrajini pošalju bespovratna sredstva. Mnoge se zemlje već bore s proračunskim deficitima i visokim troškovima zaduživanja. Stoga se pridobivanje Belgije smatra ključnim.

"Nadamo se da ćemo uspjeti riješiti njihove nedoumice", rekao je jedan diplomat EU-a i dodao:

"Doista ne vidimo nikakvu drugu moguću opciju osim reparacijskog zajma. Jedna ideja bila bi kombinirati opciju reparacijskog zajma s jednom od drugih opcija. No to ne smije potrajati predugo, jer naravno postoji osjećaj hitnosti i pritiska."

I dalje postoje problemi s uspostavom "mostnog" zajma korištenjem zajedničkog zaduživanja EU-a, što neki komentatori nazivaju "euroobveznicama", iako drugi ne vole taj izraz.

Možda najveća prepreka je to što bi ovakvo zaduživanje EU-a zahtijevalo jednoglasnu podršku svih 27 država članica, a Mađarska se već dugo protivi novim mjerama za financiranje ukrajinskog ratnog napora.

Europi posljednja riječ

Ipak, moguće je da bi predstavljanje "mostnog" zajma kao sredstva namijenjenog ukrajinskoj obnovi, a ne financiranju njezine ratne mašinerije, moglo pomoći.

Drugi važan čimbenik je novi zamah za mirovni dogovor, jer Trumpov tim nastoji približiti ukrajinske i ruske dužnosnike postizanju uvjeta sporazuma. U razvojnim verzijama mirovnog prijedloga spominje se korištenje zamrznute ruske imovine za financiranje obnove Ukrajine. Europski su dužnosnici prošlog tjedna s negodovanjem reagirali na ideju iz prvotnog američkog nacrta prema kojoj bi SAD profitirao od korištenja te imovine.

Sada se europski čelnici nadaju da su uvjerili Trumpov tim da Europljani moraju imati zadnju riječ o tome što će se dogoditi s tom imovinom, kao i o vremenu ukidanja europskih sankcija Rusiji i o ukrajinskom putu prema članstvu u EU-u, rekli su diplomati.

PROČITAJTE JOŠ