Europljani sve manje vjeruju u demokraciju, a Hrvati smatraju da je treba zadržati pod jednim uvjetom

Ekstremizam, lažne vijesti i korupcija kao rizici

Birači diljem zapadnog svijeta uznemireni su prijetnjama demokraciji, strahujući da će ekstremističke stranke, lažne vijesti i korupcija potkopati izbore.

Veliko istraživanje Ipsosa, provedeno na gotovo 10.000 birača u devet zemalja — sedam u Europskoj uniji, plus Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD — pokazalo je da je oko polovice birača nezadovoljno načinom na koji demokracija funkcionira.

S izuzetkom Švedske, gdje građani smatraju da demokratska politika dobro funkcionira, velika većina u ostatku zemalja zabrinuta je zbog rizika za njihove sustave samouprave u sljedećih pet godina, prema anketi koju je ekskluzivno dobio POLITICO.

„Postoji široka zabrinutost oko načina na koji demokracija funkcionira, a ljudi se osjećaju posebno nepredstavljeno od strane svojih nacionalnih vlada”, rekao je za POLITICO Gideon Skinner, viši direktor politike u Ujedinjenom Kraljevstvu pri Ipsosu.

"U većini zemalja postoji želja za radikalnim promjenama"

“Posebno brinu utjecaj lažnih vijesti, dezinformacija, nedostatak odgovornosti političara i ekstremizam. U većini zemalja postoji želja za radikalnim promjenama.”

Ova anketa dolazi usred rastućih zabrinutosti da je demokracija na Zapadu ugrožena. Rast nejednakosti bogatstva potiče podršku ekstremističkim strankama, narušava demokratsku raspravu i priprema teren za autoritarizam, navodi nedavno izvješće za G20.

Ovaj tjedan Europska komisija predstavila je planove za jačanje demokracije u 27 država članica EU. No kritičari kažu da je prijedlog za suzbijanje stranog uplitanja u europske izbore preslab, jer je sudjelovanje dobrovoljno. Tijela unutar EU identificirala su rusku dezinformaciju i miješanje u izbore u brojnim europskim zemljama tijekom protekle godine — od Rumunjske do Njemačke.

45 posto ispitanika u devet zemalja nezadovoljno funkcioniranjem demokracije

Za novo istraživanje, Ipsos je ispitao više od 9.800 birača u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, SAD-u, Španjolskoj, Italiji, Švedskoj, Hrvatskoj, Nizozemskoj i Poljskoj između 12. i 29. rujna. Prosječno 45 posto ispitanika u svih devet zemalja nezadovoljno je funkcioniranjem demokracije, rekao je Skinner.

Birači koji se identificiraju kao pripadnici političkih ekstrema — i krajnje lijevih i krajnje desnih — najčešće smatraju da demokracija ne funkcionira.

U Francuskoj i Nizozemskoj razina zadovoljstva pala je u protekloj godini kao odgovor na političke turbulencije. Francuska vlada više puta se urušila zbog trajne krize oko državnog proračuna, dok se nizozemska koalicija raspala ranije ove godine, što je dovelo do izbora u listopadu.

Ni u jednoj od devet zemalja većina birača nije vjerovala da ih njihova nacionalna vlada dobro predstavlja. Birači u Hrvatskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu bili su najmanje skloni tvrditi da ih vlade učinkovito zastupaju — samo 23 posto ispitanika u obje zemlje.

Demokracija se pogoršala, smatraju u osam država

U svakoj zemlji, osim Poljske — koja je imala visoku izlaznost na predsjedničkim izborima ove godine — više birača reklo je da se demokracija pogoršala tijekom posljednjih pet godina nego da se poboljšala. U SAD-u, 61 posto birača smatra da se stanje demokracije pogoršalo od 2020.

Birači u Francuskoj (86 posto) i Španjolskoj (80 posto) najviše su zabrinuti zbog toga što će sljedećih pet godina značiti za njihove demokratske sustave. Ispitanici su najveće rizike za demokraciju prepoznali kao dezinformacije, korupciju, nedostatak odgovornosti političara i uspon ekstremističke politike.

Općenito, većina ispitanih još uvijek snažno podupire demokratske ideale, iako je u Hrvatskoj više od polovice (51 posto) reklo da je vrijedno zadržati demokraciju samo ako ona donosi dobru kvalitetu života.

Ipsos je utvrdio da ispitanici podržavaju mjere za zaštitu demokracije, osobito zakone i provođenje zakona protiv korupcije, zaštitu neovisnosti sudova, bolje građansko obrazovanje u školama te regulacije protiv lažnih vijesti i govora mržnje na društvenim mrežama.