Gdje je sve u svijetu trenutno na snazi izvanredno stanje?

Prije godinu dana, 3. prosinca 2024., Južna Koreja bila je gurnuta u političku krizu nakon što je tadašnji predsjednik Yoon Suk-yeol proglasio izvanredno stanje (marital law), pozivajući se na rastuće nemire i navodnu prijetnju nacionalnoj sigurnosti, piše Al Jazeera.

Postrojbe su raspoređene, Yoon je naredio pritvaranje oporbenih zastupnika, a ključne državne institucije, uključujući Nacionalnu skupštinu, stavljene su pod vojnu kontrolu. Medijske slobode bile su ograničene, iako su novinari nastavili izvještavati prkoseći restrikcijama, a građani su se mobilizirali kako bi zatražili ukidanje dekreta.

Potez je izazvao masovne prosvjede, a već nakon šest sati parlament je bio opkoljen prosvjednicima i policijom dok su zastupnici glasali protiv dekreta, prisilivši Yoona da ga povuče.

Nekoliko dana kasnije Vrhovni sud proglasio je kratkotrajno izvanredno stanje neustavnim. Tjednima nakon toga predsjednik je opozvan i uklonjen s dužnosti, što je označilo izvanredno razdoblje u demokratskoj povijesti Južne Koreje.

Yoon je kasnije uputio javnu ispriku zbog “tjeskobe i neugodnosti” koje je prouzročio.

Ali drugdje se priča često odvija sasvim drukčije.

Nekoliko zemalja i dalje se nalazi pod izvanrednim stanjem ili de facto vojnom upravom, s dalekosežnim posljedicama za građanske slobode, političku oporbu i svakodnevni život.

Dakle, gdje danas postoji vojna uprava i što ona znači za ljude koji žive pod njom?

Što je izvanredno stanje (martial law)?

Izvanredno stanje je sustav upravljanja u kojem vojska preuzima ovlasti nad nekim ili svim civilnim funkcijama.

Ovisno o državi, to može uključivati:

• suspenziju ustavnih prava
  
• policijski sat i ograničenja kretanja
  
• suđenja civilima na vojnim sudovima
  
• proširene ovlasti uhićenja i pritvaranja
  
• ograničenja medija i okupljanja
  
• te ponekad zamjenu civilnih institucija vojnim upraviteljima.
  

Vlade obično opravdavaju izvanredno stanje ratom, masovnim nemirima, oružanom pobunom ili prijetnjom stabilnosti. Organizacije za ljudska prava upozoravaju da se često koristi za gušenje neslaganja, učvršćivanje moći ili zaobilaženje demokratskih procesa.

Koje su zemlje danas pod nekom vrstom vojne uprave?

Ukrajina

Ukrajina je pod izvanrednim stanjem od 24. veljače 2022., dana kada je Rusija pokrenula invaziju. No, zemljom upravlja civilna vlast, pa stanje više nalikuje ustavnom izvanrednom režimu nego klasičnoj vojnoj upravi.

Ipak, vojsci su dodijeljene proširene ovlasti, muškarcima od 18 do 60 godina zabranjen je izlazak iz zemlje, a određene političke aktivnosti su ograničene.

Ograničenja još obuhvaćaju:

• zabranu javnih okupljanja bez odobrenja
  
• stroga pravila za medije, poput zabrane objave podataka o sustavima protuzračne obrane
  
• suzbijanje političke konkurencije tijekom rata.
  

Kritičari, uključujući bivšeg predsjednika Petra Porošenka, tvrde da vlast zloupotrebljava izvanredno stanje za jačanje predsjedničke moći.

Mjanmar

Vojska je 2021. izvela državni udar i svrgnula izabranu vladu Aung San Suu Kyi. U desecima okruga proglašeno je izvanredno stanje, što je vojnim zapovjednicima omogućilo:

• uhićenje, suđenje i egzekuciju civila na vojnim sudovima
  
• preuzimanje lokalne uprave
  
• suspenziju civilnih sudova
  
• gušenje kritike režima.
  

Više od 6.000 ljudi je ubijeno, a deseci tisuća pritvoreni. Veliki dijelovi zemlje nalaze se u građanskom ratu, uz masovna bombardiranja škola, bolnica i vjerskih objekata.

Planirani izbori 28. prosinca međunarodna zajednica naziva farsom, a više od 22.000 političkih zatvorenika i dalje se nalazi u pritvoru.

Tajland

Nije pod punim izvanrednim stanjem, ali južne provincije Pattani, Yala i Narathiwat godinama su pod posebnim sigurnosnim zakonima koji daju vojsci gotovo iste ovlasti.

U srpnju 2025. izvanredno stanje proglašeno je i u pograničnim okruzima prema Kambodži nakon oružanih sukoba.

Burkina Faso

Nakon dva državna udara 2022. zemlja je pod čvrstom vojnom vlašću. Iako formalno nema izvanredno stanje širom države, vojska:

• kontrolira izvršnu i zakonodavnu vlast
  
• ograničava rad političkih stranaka
  
• često uvodi policijski sat
  
• provodi cenzuru i uhićenja kritičara.
  

EU i UN optužuju vlasti za masovna kršenja ljudskih prava, uključujući nestanke i ubojstva civila.

Gvineja

Vojska je 2021. preuzela vlast, suspendirala ustav i ukinula parlament. Demonstracije su zabranjene, oporba je pod pritiskom, a mediji se zatvaraju.

U rujnu 2025. održan je referendum o novom ustavu koji bi generalu Doumbouyi omogućio kandidaturu na izborima – što protivnici nazivaju “otimanjem vlasti”.

Gvineja Bisau

Vojska je u studenom 2025. preuzela izbornu komisiju, uništila glasačke listiće i podatkovne servere te tako zaustavila prebrojavanje glasova.

Uslijedilo je:

• instaliranje vojnog prijelaznog vođe
  
• ukidanje civilne vlasti
  
• zabrana prosvjeda i štrajkova
  
• uvođenje policijskog sata.
  

ECOWAS zahtijeva povratak ustavnog poretka.

Madagaskar

Od 2009. zemlja je u ciklusima političke nestabilnosti uz snažan utjecaj vojske.

U listopadu 2025. elitna jedinica CAPSAT preuzela je kontrolu nakon prosvjeda zbog korupcije i gospodarske krize, svrgnula predsjednika Rajoelinu i postavila svog zapovjednika kao privremenog čelnika.

Ustav je suspendiran, a osnovano je Vijeće predsjedništva za obnovu Republike. UN i Afrička unija osudili su vojni prevrat.

Kreću li i druge zemlje tim putem?

Bangladeš

Od svrgavanja premijerke Sheikh Hasine 2024. vojska je sveprisutna. Zemljom se upravlja dekretima, a izbori su zakazani za veljaču 2026.

Nepal

Nakon pada premijera KP Sharme Olija 2025., privremena vlada uz podršku vojske koristi široke ovlasti i represivne mjere. Formalno nema izvanrednog stanja, ali vojska je postala ključan politički akter.