Jedno pitanje dijeli europske čelnike: Treba li ponovno razgovarati s Putinom?

Nordijske zemlje rijetko se javno sukobljavaju oko vanjske politike, a još rjeđe kada je riječ o Rusiji.

No 90-minutni telefonski razgovor koji su čelnici Finske i Norveške prije tjedan dana vodili s Vladimirom Putinom izazvao je neuobičajeno oštre kritike njihovih danskih i švedskih susjeda.

Prošli utorak su finski predsjednik Alexander Stubb i norveški premijer Jonas Gahr Støre razgovarali s Putinom, što je bio rijedak kontakt na visokoj razini između ruskog čelnika i europskih saveznika Ukrajine. Dvojica nordijskih čelnika naglasila su da je razgovor vođen u ime Ukrajine te da su saveznici bili unaprijed obaviješteni, piše The Guardian.

Njihovi susjedi, međutim, nisu sigurni.

"Vrlo sam skeptična prema ovoj samostalnoj inicijativi Norveške i Finske", izjavila je danska premijerka Mette Frederiksen, požalivši se da razgovor nije bio koordiniran s Kopenhagenom. "Iskreno, ne znam što misle da time mogu postići."

Švedski premijer Ulf Kristersson također je kritizirao inicijativu, rekavši da o njoj nije bio unaprijed obaviješten.

Nesuglasice su otkrile podjele koje prijete zakomplicirati europske pokušaje uspostavljanja vlastitog komunikacijskog kanala s Moskvom. Europske vlade, naime, ne mogu se dogovoriti ne samo oko toga treba li razgovarati s Putinom nego ni oko toga tko bi trebao govoriti u njihovo ime.

"Umjesto da djeluju kao čvrsto ujedinjena i homogena skupina, vidimo razdor", rekao je Arkady Moshes, direktor programa za Rusiju pri Finskom institutu za međunarodne odnose.

Europski čelnici još od ljeta raspravljaju o mogućnosti imenovanja predstavnika koji bi izravno pregovarao s Moskvom o okončanju rata u Ukrajini, no bez većeg napretka.

"Općenito postoji suglasnost da moramo razgovarati s Putinom, ali pokušaji uspostavljanja kontakta sve više nalikuju situaciji u kojoj svatko djeluje na svoju ruku", rekao je visoki europski diplomat koji je želio ostati anoniman. "Previše čelnika vjeruje da upravo oni mogu navesti Putina na pregovore."

Proturječne poruke

Ove su godine britanski, francuski i njemački veleposlanici razgovarali s ruskim dužnosnicima, viši diplomatski savjetnik Emmanuela Macrona otputovao je u Moskvu, a ured predsjednika Europskog vijeća Antónija Coste također je nastojao uspostaviti vlastite kontakte s Kremljom.

To je velika promjena u odnosu na diplomatsku izolaciju kojoj je Putin bio izložen nakon početka ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., kada je većina europskih čelnika uglavnom izbjegavala izravne kontakte s Kremljom. Sam Stubb tijekom predsjedničke kampanje 2024. izjavio je da se ne bi javio na telefon kada bi ga Putin nazvao.

"Čini se da Stubb i Støre ne mogu uskladiti poruke o tome je li razgovor bio posvećen Ukrajini ili i njihovim vlastitim sigurnosnim pitanjima", rekao je Joel Linnainmäki, bivši finski diplomat i analitičar iz Helsinkija.

"Ako sve izgleda neuredno, vjerojatno tako i jest."

Ta zbrka odražava šire neslaganje diljem Europe o tome kako pristupiti Putinu, iako su europske vlade i dalje uglavnom ujedinjene u potpori Ukrajini.

"Kada je riječ o suštinskim pitanjima, u Europi zapravo postoji prilično visoka razina jedinstva. No postoje različita mišljenja o tome kako pristupiti Rusiji, kada je pravi trenutak za ponovno otvaranje dijaloga na najvišoj razini i tko bi ga trebao voditi", rekla je Kristi Raik, direktorica Međunarodnog centra za obranu i sigurnost (ICDS), jednog od vodećih estonskih instituta za strateška istraživanja.

Francuska se već dugo zalaže za održavanje otvorenog komunikacijskog kanala s Putinom, dok su Njemačka i Velika Britanija opreznije. Baltičke države i Kaja Kallas, visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku, strahuju da bi obnavljanje kontakata na visokoj razini moglo smanjiti pritisak na Moskvu, a da se pritom ne osiguraju nikakvi ustupci.

Pitanje tko bi trebao predvoditi europske diplomatske kontakte pokazalo se posebno spornim.

Xavier Bettel, luksemburški ministar vanjskih poslova i jedan od rijetkih europskih čelnika koji su održavali telefonski kontakt s Putinom nakon početka invazije, prisjetio se kritika koje je dobivao od europskih kolega zbog takve inicijative.

"Neki kolege govorili su mi: Tko je luksemburški premijer da razgovara s predsjednikom Rusije i predsjednikom Ukrajine? Vi ste tako mala zemlja", rekao je na konferenciji u Pragu u svibnju.

EU nema jedinstvenog predstavnika

Zasad ne postoji osoba s jasnim mandatom za pregovaranje u ime svih 27 država članica Europske unije.

U teoriji bi zadaća razgovora s Moskvom mogla pripasti Kaji Kallas. Međutim, ona nema samostalne ovlasti za pregovaranje u ime Unije bez mandata država članica, a u europskim prijestolnicama raste nezadovoljstvo radom diplomatske službe EU-a, koju vodi.

Kallas, bivša estonska premijerka i jedna od najoštrijih kritičarki Kremlja unutar EU-a, mnogima se također ne čini izglednom sugovornicom za Putina. Moskva ju je stavila na popis traženih osoba, a ruski dužnosnici jasno su dali do znanja da nemaju previše interesa za razgovore s njom.

Reinier van Lanschot, nizozemski zastupnik u Europskom parlamentu, pozvao je čelnike EU-a da sazovu sastanak na vrhu i dogovore imenovanje jedinstvenog predstavnika za razgovore s Putinom.

"EU mora govoriti jednim glasom, a Ukrajina uvijek mora biti uključena. Ako se te dvije stvari uzmu u obzir, mislim da ima potpuno smisla da Europa sudjeluje u razgovorima", rekao je.

Ipak, priznao je da bi postizanje jednoglasnog dogovora bilo teško jer bi svako predloženo imenovanje mogla blokirati samo jedna država članica

"Putinov plan A"

Osim pitanja tko bi trebao razgovarati s Putinom, postoji i temeljnije pitanje: ima li uopće smisla da Europa razgovara s njim?

Raik je upozorila da bi Putin iznenadni europski interes za obnovu dijaloga mogao protumačiti kao znak da Ukrajina i njezini saveznici postaju očajni, dok se Kijev suočava s teškom zimom.

"Brine me što Kremlj ovaj potez sada tumači kao znak da su Europljani u problemima, da su Ukrajinci u problemima", rekla je.

Kremljovo priopćenje o razgovoru održanom prošli utorak nije ponudilo gotovo nikakve naznake promjene Putinovih maksimalističkih zahtjeva za okončanje rata.

Prema pisanju Financial Timesa, Putin je dio razgovora proveo držeći nordijskim čelnicima predavanje o srednjovjekovnoj slavenskoj povijesti, ponavljajući pseudopovijesne argumente kojima se već dugo dovodi u pitanje pravo Ukrajine na postojanje kao neovisne države.