Europa još nikada tako brzo nije odbacila svoja politička načela i ideološke tradicije kao prošli tjedan. Čini se da je EU na korak do nevjerojatne renesanse.

To bi se moglo nazvati neželjenom posljedicom: svojim ratom protiv Ukrajine predsjednik Putin ujedinio je Europu, okončao gospodarski i politički oportunizam nekih članica EU-a, ušutkao mnoge svoje stare prijatelje i barem za sada doveo do okončanja beznačajnih prepirki. Uzbuđenje zbog novog jedinstva moglo bi biti privremeno, jer cijena oštrih sankcija tek treba biti plaćena. Ipak, Putinov rat protiv Ukrajine djeluje kao eliksir života za EU. Novi vjetar puše Europom, piše Deutsche Welle.

Francuska: Macron je u pravu, a populisti gube

Otkako je postao francuski predsjednik Emmanuel Macron propovijeda da Europa mora postati gospodarski autonomnija i sposobna za obranu. Njegove kolege ga nisu podržale. Sada se vidi koliko je Macron bio u pravu.

No, i on mora priznati da je pogriješio: Francuz je dugo podilazio Vladimiru Putinu i vjerovao da je ono što ruski predsjednik želi sudjelovanje i stjecanje poštovanja u Europi. “Prevario me”, priznao je Macron nakon posljednjeg neuspješnog pokušaja pregovora u Kremlju.

No njegovi politički protivnici se moraju praktički preko noći odreći svog idola Putina i ne žele da ih se više podsjeća na njihove sramotne tweetove iz prošlosti. Do sada pro-Putinova linija starog ljevičara Jean-Luca Melenchona, desničarske populistice Marine Le Pen i njezinog krajnje desnog konkurenta Erica Zemmoura nije igrala nikakvu ulogu u predizbornoj kampanji.

Sada su za Le Pen fotografije iz 2017. godine, kada je Putinu dopustila da financira njezinu predizbornu kampanju, krajnje neugodne. Zemmourov video na društvenim mrežama u kojem je hvalio Putina kao genija i kvazi-virtualnog Francuza je u međuvremenu postao hit u negativnom smislu. I Melenchon priznaje da je pogriješio u vezi s Rusom. Sve troje sada gutaju knedlu i pričaju o mirovnim pregovorima.

Mađarska: Orban se povlači

Mađarski premijer Viktor Orban posljednjih je godina postao problem za EU. Ovaj sve autoritarniji, korumpiraniji antidemokrat je izazivao razdor i torpedirao zajedničke rezolucije. Ukidanje vladavine prava u Mađarskoj dovelo ga je u sukob s Bruxellesom. A njegovo potpuno odbijanje izbjeglica spriječilo je zajedničku migracijsku politiku.

Međutim, tijekom vikenda Orban se odvezao u pogranični grad Beresegsurany, gdje dolaze brojne izbjeglice iz Ukrajine, kako bi im poželio dobrodošlicu i obećao pomoć Mađarske. Doduše, mnogi od pridošlica pripadaju mađarskoj manjini s Karpata, ali ipak Orban je morao revidirati svoj stav.

Mađarski premijer sada vrluda između svojih godina bliskosti s Putinom i europskog zgražanja zbog rata u Ukrajini. Prije samo nekoliko tjedana posjetio je Ruse u Kremlju i proglasio Putinov zahtjev za sigurnosnim jamstvima legitimnima, a sankcije EU-a kontraproduktivnima. A sada: njegov je glasnogovornik prošle subote najavio da će Budimpešta podržati sve sankcije Rusiji. Viktor Orban ne može promijeniti mišljenje dovoljno brzo koliko to zahtijevaju nadolazeći izbori u travnju, jer je javno mnijenje u Mađarskoj proukrajinsko.

Neutralne Švedska i Finska

Od Drugog svjetskog rata Šveđani su svoju neutralnost smatrali svojim najvećim dobrom. U načelu su izbjegavali svrstavanje na nečiju stranu i predstavljali se kao neutralni pregovarači svjetske zajednice. Premijerka Magdalene Andersson sada je izjavila da će Ukrajini isporučiti kacige, zaštitne prsluke i 5.000 komada protutenkovskog oružja. A na Putinovu prijetnju da će, ako Švedska i Finska žele ući u NATO, morati platiti visoku cijenu, Stockholm je hladno odgovorio: Mi sami donosimo odluke o svojoj sigurnosnoj politici.

Finska je također hladno reagirala na Putinove prijetnje. Tamo se na prisilnu nesvrstanost i politički utjecaj Kremlja nakon Drugog svjetskog rata sada kritički gleda. A većina Finaca, njih 53 posto, sada po prvi put podržava ulazak zemlje u NATO. Želja za zaštitom zapadnog vojnog saveza čini se važnijom od tradicije neutralnosti koja je važila do jučer. A na pitanje o mogućoj “finlandizaciji” Ukrajine, bivši premijer Alexander Stubb je samo odbacio: “Izraz je za nas traumatičan”, to bi bio povratak na hladnoratovska pravila, a ne dobro rješenje za Ukrajinu.

Pod „finlandizacijom” u Njemačkoj se podrazumijeva odnos koji je vladao 70-ih godina prošlog stoljeća u Finskoj, kada je zbog mira sa Sovjetskim savezom činila brojne ustupke.

Njemačka: Urušavanje starih političkih tekovina

“Njemačka preuzima svoju ulogu globalne sile”, napisala je u ponedjeljak novinska agencija Reuters, sažimajući komentare iz cijelog svijeta koji izražavaju entuzijazam i čuđenje zbog preokreta od 180 stupnjeva kancelara Olafa Scholza u Bundestagu na sjednici održanoj u nedjelju. Jednim pokretom ruke on je pomeo sa stola desetljećima prakticirana načela njemačke politike: Čulo se „Da” isporuci oružja Ukrajini, „Da” operativnom Bundeswehru, „Da” većim izdacima za obranu i „Ne” energetskoj ovisnosti o Rusiji, „Ne” onima koji imaju razumijevanja za Putina i apologetima njegove autoritarne vladavine.

Engleski prijevod Scholzovog govora bio je na Twitteru dijeljen među anglosaksonskim promatračima kao vruća roba, toliko je bilo zaprepaštenje preokretom u Berlinu. Kancelar je odbacio tridesetak godina njemačke politike prema Rusiji, posebno i politike vlastite stranke. Vanjska i sigurnosna politika Savezne Republike dan poslije više nije bila ista, piše Deutsche Welle.

Što kažu drugi dužnosnici?

Češki predsjednik Miloš Zeman, dugogodišnji nepokolebljivi pristaša predsjednika Putina, sada je svog bivšeg prijatelja nazvao “luđakom kojeg treba izolirati” i prijetnjom miru u Europi.

Talijanski desničarski populist Matteo Salvini više puta se fotografirao u majici s Putinovim likom. Sada pokušava izbrisati stare hvalospjeve gospodaru Kremlja na društvenim mrežama i polaže cvijeće pred ukrajinsko veleposlanstvo u Rimu.

Bivši škotski premijer Alex Salmond pohvalio je Putina kao ruskog domoljuba nakon aneksije Krima. Sada je obustavio svoj talk show na ruskom propagandnom kanalu RT dok se, kako je rekao, ponovo ne uspostavi mir.

Bivši francuski predsjednički kandidat Francois Fillon, bivši austrijski kancelar Christian Kern i drugi podnijeli su ostavke na svoje dužnosti u ruskim državnim tvrtkama u znak prosvjeda. Ostaje samo bivši njemački kancelar Gerhard Schröder s angažmanom u Gazpromu, koji govori o “greškama s obje strane”.

Bugarski premijer Kiril Petkov smijenio je svog ministra obrane jer rat u Ukrajini nije nazvao ratom.

Tijek događaja iz minute u minutu pratimo OVDJE.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.