Koja zemlja u Europi najviše reciklira?

recikliranje - pixabay — Pixabay/Ilustracija

U 2023. godini Europska unija proizvela je 79,7 milijuna tona ambalažnog otpada u Europi, što je ekvivalentno 177,8 kilograma po stanovniku. Najbolji recikleri u Europskoj uniji su otkriveni, a nekoliko zemalja već je premašilo ciljeve za otpad prije zadanog roka 2030. godine.

Oglas

Novi podaci Eurostata pokazuju da je EU u 2023. proizvela gotovo 80 milijuna tona ambalažnog otpada, što iznosi 177,8 kilograma po stanovniku. Iako to predstavlja smanjenje od 8,7 kilograma u odnosu na 2022., to je i dalje povećanje od 21,2 kilograma u usporedbi s 2013. godinom.

Izvješće definira “ambalažni otpad” kao svaki materijal koji se koristi za pakiranje, rukovanje, dostavu ili prezentaciju robe. To uključuje predmete poput staklenih boca, plastičnih spremnika, aluminijskih limenki, omota za hranu, drvenih paleta i bačvi.

Od ukupnog ambalažnog otpada, 40,4 posto dolazilo je od papira i kartona. Slijede plastika (19,8 posto), staklo (18,8 posto), drvo (15,8 posto), metal (4,9 posto) i „druga ambalaža“ (0,2 posto).

Najveći recikler u EU

U 2023. godini sedam zemalja EU-a postiglo je cilj za 2030. – recikliranje najmanje 70 posto ukupnog ambalažnog otpada, piše euronews.

Belgija je predvodila s impresivnom stopom od 79,7 posto, zahvaljujući svom sustavu naplate otpada prema principu "plati koliko baciš“, osmišljenom kako bi potaknuo građane na recikliranje.

Ovaj sustav, koji postoji od 1995. godine, naplaćuje kućanstvima količinu miješanog ili preostalog otpada koji proizvedu. Stopa se razlikuje ovisno o području, a stanovnici Flandrije plaćaju oko 23 centa po kilogramu kućanskog otpada.

Prema Europskoj agenciji za okoliš (EEA), postoji i dobrovoljni sustav povrata pologa za određenu višekratnu ambalažu, poput staklenih boca za piće i industrijskih spremnika.

Nizozemska je zauzela drugo mjesto sa stopom recikliranja od 75,8 posto, slijede Italija (75,6 posto), Češka (74,8 posto), Slovenija (73,6 posto), Slovačka (71,9 posto) i Španjolska (70,5 posto).

S druge strane, Rumunjska znatno zaostaje za ciljevima za 2030., jer je u 2023. reciklirala samo 37,3 posto ambalažnog otpada.

Europski parlament ističe da zemlje s niskim BDP-om povijesno imaju niže stope recikliranja, budući da je razvoj učinkovitih kapaciteta za gospodarenje i obradu otpada koji su „ekonomski i okolišno održivi“ i dalje „izazovan“.