Norveški premijer razgovarao s Putinom pa iznio procjenu koja se neće svidjeti Trumpu

U intervjuu za POLITICO, uoči nastavka pregovora u Abu Dhabiju, Støre je iznio procjenu načina razmišljanja ruskog predsjednika Vladimira Putina i izgleda za skoro postizanje primirja.

Dok Bijela kuća najavljuje planove za temeljitu promjenu postojećeg sigurnosnog poretka u Europi, Støre je otvoreno upozorio da europska obrana ne smije postati predmet trgovine u pregovorima o završetku rata u Ukrajini.

"Bio bih oprezan”, rekao je Støre na pitanje što očekuje od najnovijeg kruga pregovora zakazanog u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

"Abu Dhabi je jedan korak u procesu, a jedan od njegovih rezultata trebao bi biti nastavak pregovora ubrzo nakon toga.”

Prema Støreovim riječima, dnevni red pregovora u Abu Dhabiju mogao bi uključivati razgovore o primirju na Crnom moru kako bi se omogućio siguran prijevoz žitarica, prekidu napada na energetsku infrastrukturu, zamrzavanju postojećih crta bojišnice te drugim „mjerama izgradnje povjerenja”, poput razmjene ratnih zarobljenika.

Razgovaralo se i o sigurnosnim jamstvima kojima bi se osiguralo da Putin ponovno ne napadne, rekao je.

Pregovarački timovi Moskve i Kijeva trebali bi se sastati s američkim predstavnicima u Abu Dhabiju 10. i 11. studenoga. Bit će to prvi trilateralni sastanak od veljače, a održava se nakon mjesec dana intenzivnih diplomatskih aktivnosti i sve nestrpljivijih Trumpovih zahtjeva za postizanjem sporazuma.

Norveški premijer u tom se razdoblju više puta našao u središtu diplomatskih zbivanja. Zajedno sa svojim bliskim prijateljem i regionalnim saveznikom, finskim predsjednikom Alexanderom Stubbom, Støre je prošlog mjeseca pokušao spasiti mirovni proces koji je zapao u teškoće organiziravši u Oslu sastanak Trumpova izaslanika Stevea Witkoffa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Taj je sastanak pomogao Ukrajini i SAD-u da ponovno usklade stajališta te je pripremio teren za razgovore u Abu Dhabiju.

No samo dan nakon sastanka u Oslu Witkoff je u Sankt Peterburgu osobno hvalio Putina nazivajući ga „humanitarcem”, što je zgrozilo mnoge europske saveznike Ukrajine.

Støre je rekao da je previše diplomatski nastrojen da bi otkrio kako se osjećao zbog te izjave. Ipak, dodao je:

"To nije izraz koji bih ja upotrijebio.”

S obzirom na Witkoffovu ključnu ulogu u pregovorima, kao i nedavnu Trumpovu izjavu da se Rusija u Ukrajini ponašala „korektno”, vjeruje li Støre da su upravo oni jamci pravednog mirovnog procesa za Ukrajinu? Treba li im Europa vjerovati?

Unatoč svojoj diplomatskoj odmjerenosti i iskustvu na dužnosti ministra vanjskih poslova, 66-godišnji norveški premijer nije dao nedvosmislen potvrdan odgovor.

"Vjerujem da Sjedinjene Američke Države traže način da okončaju ovaj rat”, rekao je.

Izravna linija s Kremljom

Støre i Stubb 27. listopada odlučili su preuzeti inicijativu.

Umjesto da čekaju da SAD s Putinom dogovori sporazum koji bi imao dalekosežne posljedice za Europu, odlučili su sami nazvati Kremlj.

Bio je to rijedak pokušaj uspostavljanja izravnog kontakta s Putinom dvojice čelnika koji podržavaju Ukrajinu. Ruski predsjednik uglavnom je bio izoliran od europskih čelnika otkako je Rusija 2022. pokrenula invaziju na Ukrajinu.

Njihov 90-minutni razgovor iznenadio je i razočarao neke susjedne nordijske i baltičke zemlje, poput Danske i Latvije, čiji su predstavnici smatrali da Europa treba nastaviti izolirati ruskog agresora.

Støre je odbacio takvo razmišljanje i obranio odluku o uspostavljanju izravne komunikacije s Kremljom.

"Priznajmo jednu stvar. On nije izoliran”, rekao je.

"Jedini glas koji dopire do Moskve dolazi iz Washingtona.”

Iako Norveška i Finska imaju dobre odnose s američkim pregovaračima, rat se vodi u Europi, naglasio je.

"Živjeti iz mjeseca u mjesec i misliti da će ovaj rat završiti tako što Europa neće razgovarati s Moskvom, po mom je mišljenju iluzija.”

"Vjerujemo da bi do Putina trebali dopirati i europski glasovi, s porukom zašto i na koji način podržavamo Ukrajinu.”

Racionalan, ali ne i mirotvorac

Nakon što je razgovarao s Putinom, kako bi Støre opisao njegovo razmišljanje? Je li tijekom razgovora djelovao racionalno?

"Opisao bih ga kao profesionalnog. Opisao bih ga kao racionalnog”, rekao je.

"Bio je to razgovor u kojem smo se dogovorili o načelima – da nećemo prekidati jedni druge i da ćemo se držati svojih izjava. Njegovi argumenti bili su potpuno jasno izneseni.”

Pojedini medijski izvještaji sugerirali su da je Putin tijekom razgovora dvojici nordijskih čelnika držao predavanje o slavenskoj povijesti kako bi opravdao rat, no norveški premijer želio je ispraviti takav dojam.

"Moram samo reći, znate, ja sam bio prisutan. On to nije učinio.”

Vjeruje li Støre da Putin želi mir?

"Pa, da je želio mir, rata uopće ne bi ni bilo. Da je tijekom ovih pet godina želio mir, dok vidi da njegova zemlja nazaduje, da susjedne države postaju članice NATO-a, da njegovi ljudi ginu i da se događaju sve te strašne stvari, rat bi već završio. To je jedna strana priče.”

No istodobno, činjenica da se Putin javio na telefon i pristao razgovarati, prema Støreovu mišljenju, barem pokazuje određenu spremnost da sjedne za pregovarački stol.

Iako dosad nije vidio znakove da je Putin doista otvoren za postizanje sporazuma, Støre smatra da i slanje pregovaračkog tima u Abu Dhabi, a zatim nepostizanje nikakvog rezultata, ima svoju cijenu.

Europski čelnici trebali bi krajem ovog tjedna, na neformalnom sastanku na vrhu u Dublinu, raspravljati o tome tko bi trebao predstavljati Europu u pregovorima o Ukrajini.

Talijanska premijerka Giorgia Meloni posebno je nezadovoljna činjenicom da Europska unija dosad nije osmislila plan kojim bi osigurala da se njezin glas u potpunosti čuje pri donošenju odluka.

Støre je rekao da prati raspravu o tome treba li netko „govoriti u ime šire skupine” europskih država.

"Mislim da bi trebao”, poručio je.

To bi mogla biti jedna osoba ili neki drukčiji oblik predstavljanja, rekao je.

Ključno je da Europa najprije usuglasi zajedničke temeljne poruke i ciljeve, a zatim odredi osobu ili osobe koje će ih prenijeti Trumpu i Putinu.